Connect with us

Arhitektura

Dodana vrijednost u arhitekturi korištenjem biljnih materijala

Objavljeno

on

Dodana vrijednost u arhitekturi korištenjem biljnih materijala

Želja projektanta da zelenilu, osim jednostavne logične funkcionalnosti, da i bitno drugačije značenje u arhitektonskim objektima, omogućena je složenijim tehnološkim razvojem takvih sustava. Inicijalna razmišljanja i tehnološka razina vremena u kojem su nastali prvi vegetacijski zidovi bili su limitirajuća realizacija u odnosu na ono što je dostupno današnjim autorima. Danas su tehnički aspekti izvedbe, a prije svega održavanja vegetacijskih zidova, vrlo često zasjenjeni vizualnim zahtjevima i kreativnim ciljevima.

Vegetacijski zidovi pojavljuju se u prostoru osim svoje osnovne funkcionalne forme i kao elementi nositelji likovne aplikacije i skulpturalne kreacije u prostornom arhitektonskom oblikovanju arhitektonskih objekata. Oni preuzimaju ulogu umjetničkog platna, dajući autorima novi medij izražavanja, a prostoru svojevrsnu skulpturalnost. S upotrebom biljaka u završnoj obradi teško da se može govoriti o materijalizacijskom bogatstvu, već o sadržajnom, zanimljivom i složenom skulpturalnom karakteru vegetacijskog zida.

U nekim slučajevima vegetacijski zidovi pretvoreni su u dominantan umjetnički izraz u prostoru u kojem se nalaze, zahvaljujući projektantskom istraživanju potencijala materijala od kojeg su izrađeni i novim konstruktivnim sustavima. Valja dodati da je pojava vegetacijskih zidova u arhitekturi djelomično posljedica ljudske potrebe za kontaktom, znanjem i poticajem. Vegetativni zidovi imaju svoje dizajnerske vrijednosti koje su u izravnoj korelaciji s ljudskom interakcijom u svrhu vizualne raznolikosti unutar urbanog prostora.

Ugodno mjesto u svakom pogledu Jan Gel tumači kao:

“Zajedničku karakteristiku svih aktivnosti po izboru – da se događaju samo kada su vanjski uvjeti za zaustavljanje i kretanje dobri i kada je ugodno boraviti u određenom okruženju”.

Pojedine biljne vrste rastu sporo i zahtijevaju određene tehnološke uvjete za svoj razvoj.

Funkcionalne potrebe javnih zgrada, standardi gradnje definirani normativnim aktima, arhitektonske želje projektanta, konstruktivna rješenja, poznavanje statičkih i oblikovnih karakteristika, prostorni komfor, interakcija pojedinih arhitektonskih elemenata u prostoru u kojem se pročelje nalazi, određuju formu i dizajn vegetativnog zida.

vegetacijski zidovi pretvoreni su u dominantan umjetnički izraz u prostoru
vegetacijski zidovi pretvoreni su u dominantan umjetnički izraz u prostoru

Razvoj tehnologije uvelike određuje dinamiku razvoja i uporabe vegetativnih zidova kao izražajnog sredstva u realizaciji arhitektonskih objekata. Urbani prostori danas doživljavaju transformaciju zahvaljujući inovativnim dizajnerskim rješenjima koja svoje nadahnuće traže u teorijskim temeljima koji karakteriziraju suvremeni svijet. Tipološki promatrajući različite tipove zgrada, prije svega garaže za parkiranje, urbane ulice s ponavljajućim pročeljima, tranzitna skladišta, maloprodajne zgrade pružaju mogućnost da se uz pomoć vegetativnih zidova ostvari određeni oblikovni napredak u prostoru, kao i transformacija urbanog prostora.

Vegetativni zidovi omogućuju stvaranje određenih izvedbenih obrazaca, koristeći biljne teksture kao osnovni element izražaja. Napušteni, dotrajali ili djelomično srušeni objekti idealna su mjesta za postavljanje vegetativnih zidova u svrhu transformacije i podizanja razine identiteta urbanog prostora.

Okoliš, kao važan čimbenik opće dobrobiti, korištenjem vegetacijskog zida kao elementa završne obrade objekta ostvario je kvalitativni dobitak, jer se korištenjem vegetacijskog zida značajno smanjuje onečišćenje zraka i emisija CO2. Smanjuje se zamućenost atmosfere i količina smoga u zraku, poboljšava kvaliteta zraka, smanjuje se negativan utjecaj urbanog razvoja i povećava zelena urbana površina, stanište insekata i ptica u urbana područja su povećana.

Vrijednosti ovih pogodnosti stalno rastu. Za izradu vegetacijskih zidova koriste se materijali koji se mogu reciklirati. Gospodarska kretanja, društveni status, kulturna razina korisnika, stilske značajke u arhitekturi, oduvijek su imale veliki utjecaj na arhitekturu javnih zgrada uopće, a samim tim i na elemente arhitekture.

Ekonomska isplativost tekućeg održavanja vegetacijskih zidova ovisi o:

  • Mjesta gdje se nalaze vegetacijski zidovi unutar građevine,
  • Biljne vrste koje se koriste u izgradnji vegetacijskih zidova,
  • Odabrani tehnološki sustav izvedbe konstrukcije.

Pozitivni učinci vegetativnih zidova ovise o brojnim čimbenicima. Glavni čimbenici za postizanje ovih učinaka su:

  • Izvedba vegetativnog zida – prvenstveno se odnosi na površinu zida, gustoću i veličinu lišća, vrstu biljaka koje se koriste
  • Orijentacija vegetativnog zida
  • Razina održavanja.

Autor teksta: prof.dr. Budimir Sudimac, Sveučilište u Beogradu – Arhitektonski fakultet

Popularno