Vegetativni zidovi postaju simbol eko ili zelene gradnje

Vegetativni zidovi postaju simbol eko ili zelene gradnje, jer ih je lako prepoznati, jer su vidljivi i direktno utječu na ukupni balans zelenih površina u urbanim sredinama. Zgrade s apliciranim vegetativnim zidom postaju vrlo konkurentne na tržištu nekretnina. Svojim vizualnim identitetom doprinose ne samo identifikaciji samog objekta, već umnogome utječu i na kreiranje identiteta mjesta.

Temeljna arhitektonska potreba je istaknuti objekt u javnom prostoru određenom porukom. Vegetativni zidovi to omogućuju, ali osim te poruke doprinose i:

• Povećanje bioraznolikosti u urbanom okruženju
• Urbana poljoprivreda
• Mjesto za reciklažu
• Poboljšanje zdravlja

Vegetativni zidovi mogu u određenoj mjeri ublažiti biološku nejednakost u urbanim sredinama, zatim održati određene biljne vrste, kao i osigurati određena staništa i gnijezdilišta za kukce i razne vrste ptica. Vegetativni zidovi prirodni su produžetak svoje okoline. Određena istraživanja pokazuju da je moguće identificirati biljne vrste, ptice i kukce koji mogu uspješno preživjeti u takvim okolnostima.

Arhitektonske građevine s vegetativnim zidovima, kroz istraživanja niza autora (Honeyman 1987), dokazale su da zelenilo ima veliki pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. Istraživanja su pokazala da vizualni kontakt sa sadnicama biljaka i umjetničko stvaralaštvo dovodi do povećanja zadovoljstva životom i radom u takvim prostorima, a time i produktivnosti (Kaplan 2001). Osobito je značajan rad (Ulrich 1983) koji dokazuje uspješniji postoperativni trend u zdravstvenoj njezi u ustanovama gdje su pacijenti bili u izravnom kontaktu s vegetativnom stijenkom.

Višestruka uloga urbane poljoprivrede

Urbana poljoprivreda je nedovoljno istraženo područje realizacije vegetacijskih zidova. Istraživači zaključuju da vegetativni zidovi imaju neosporan potencijal za realizaciju urbanih poljoprivrednih nasada, a da je korist očita. U urbanim sredinama i mjestima urbane prenaseljenosti, gdje je zemljište skupo i gdje ga nema dovoljno, vegetativni zidovi mogu poslužiti kao pogodno mjesto za realizaciju ovakvih ideja.

Koordinator za Program urbanog upravljanja za UN-Habitat, napisao je da istraživanje u posljednja dva desetljeća pokazuje da “…urbana poljoprivreda ima višestruke uloge i funkcije i igra važnu ulogu u: jačanju urbane sigurnosti hrane, prehrane i zdravlja… i urbano ozelenjavanje i održavanje zelenih otvorenih površina…”

„Osnovno obilježje urbane poljoprivrede je lokalna proizvodnja hrane za lokalnu potrošnju – zatvoreni sustav opskrbe unutar lokalne zajednice koji pruža brojne dobrobiti: rekultivaciju nerazvijenih urbanih područja, zapošljavanje stanovništva, više hrane i zdraviju prehranu, povećanje ekonomske snaga grada i njegovih stanovnika, jače veze među stanovnicima.”

Autor teksta: prof.dr. Budimir Sudimac, Sveučilište u Beogradu – Arhitektonski fakultet