Zeleni zidovi u urbanim područjima

Projektanti vegetacijskih zidova koristeći sva raspoloživa tehnološka sredstva i projektirajući nove, stvaraju vegetacijske zidove kao nove motive okupljanja, središnje elemente arhitektonskih djela, koristeći načela simetrije ili asimetrije, elemente uređenog nereda.

Korištenjem biljaka, kao materijala koji se u prijašnjim razdobljima arhitekture nisu koristili za materijaliziranje i oblikovanje arhitektonskih objekata, oni stvaraju novu arhitektonsku strukturu, prkoseći zakonima prirode i šireći slobodu svog kreativnog rada.

Pravilan odnos prema biljnom svijetu uvelike definira izgled vegetativnog zida zbog promjene godišnjih doba i prilagodbe biljaka tim ciklusima u umjerenim klimatskim uvjetima. Ako vegetativni zid promatramo kao arhitektonski element koji bi svojom funkcijom i oblikom trebao postići najvišu razinu atraktivnosti, onda se biljni svijet mora prilagoditi temperaturnim razlikama tijekom godine.

Sve te promjene mogu uvelike utjecati na percepciju oblika vegetativne stijenke. Kao rezultat toga, određena urbana područja doživljavaju stalnu transformaciju.

„Transformacija stanja neke sredine najpotpunije se može razumjeti u kontekstu njezina razvoja. U tom smislu transformacija predstavlja značajnu ili radikalnu promjenu, proizašlu iz nekog prethodnog stanja.”

U provedbi preobrazbe urbanog prostora vegetativnim zidom potrebno je uspostaviti određenu komunikaciju između korisnika i okoline.

“Budućnost naših zajednica, prirodnih resursa i ekosustava ovisi o tome koliko dobro razumijemo, cijenimo i čuvamo staništa i vrste koje održavaju naš svijet.Moramo biti proaktivni i dati djeci i odraslima alate da vide učinke promjena.”

Urbani prostori danas, korištenjem suvremene tehnologije u materijalizaciji arhitektonskih objekata, doživljavaju morfogenezu. Đokić, V. u svojoj knjizi Urbana morfologija – Grad i gradski trg (2004.) definira karakter morfogeneze kao:

“Jedno od temeljnih načela morfogeneze uključuje pokretanje procesa u kojem se oblici izgrađenih struktura promatraju u trenutku njihova nastanka, tijekom njihova razvoja i promjena tijekom vremena.” Tako gledano, morfogenetski procesi predstavljaju sintezu odnosa i djelovanja svih aktera u jednoj urbanoj strukturi.”

Đokić, V. Urbana morfologija – Grad i gradski trg (2004.)

Autor teksta: prof.dr Budimir Sudimac, Sveučilište u Beogradu – Arhitektonski fakultet