Novosti

BIG Architecture Festival 2025 – Iza algoritama: Ljudski dodir u arhitekturi unaprijeđenoj umjetnom inteligencijom

Panel na BIG Architecture Festivalu / foto: Klemen Kržić

Umjetna inteligencija (AI) posljednjih se godina razvila u iznimno moćan alat koji revolucionira brojna područja, uključujući i arhitekturu.

U arhitekturi AI pojednostavljuje zadatke putem naprednih algoritama: automatizira izradu tlocrta, analizira statičku stabilnost i optimizira prostorna rješenja. Integrirana u BIM softver, AI otkriva projektne konflikte već u fazi planiranja i, kroz obradu velikih količina podataka iz BIM modela, optimizira troškove, rokove i uporabu materijala. Također omogućuje detaljnu analizu podataka o lokaciji, pomažući arhitektima u prilagodbi projekata okolišnim čimbenicima poput sunčeve svjetlosti, vjetra i energetske učinkovitosti.

Uz to, AI otvara nove mogućnosti za eksperimentiranje s formama, materijalima i konceptima.

Napredne simulacije omogućuju arhitektima predviđanje ponašanja konstrukcija u različitim uvjetima, čime se olakšava smjelo istraživanje kompleksnih geometrija i inovativnih rješenja.

Time arhitektonsko projektiranje postaje učinkovitije, održivije i bolje prilagođeno korisnicima, a arhitektima ostaje više vremena za kreativni rad i strateško promišljanje.

Ključna pitanja koja se nameću su: kako integrirati AI u arhitektonsku praksu kako bi se omogućila još inovativnija rješenja i povećala učinkovitost projektiranja, uz očuvanje jedinstvenog kreativnog jezika arhitekture? Kako izbjeći rizik generičkih rezultata i sačuvati raznolikost izraza i kulturni identitet? I konačno, koje su filozofske i etičke dileme povezane s korištenjem umjetne inteligencije?

Posjetitelji na BIG Architecture Festivalu / foto: Klemen Kržić

Debata će se usmjeriti na tri ključna područja u kojima AI omogućuje nove pristupe u arhitekturi:

AI u ranoj fazi planiranja i analizi lokacije

Prvo pitanje odnosi se na ulogu AI algoritama u analizi lokacije i urbanističkom planiranju. Fokus će biti na prikazivanju pristupa koje omogućuju suvremeni AI sustavi – od prepoznavanja okolišnih uvjeta (bliski i daleki elementi, orijentacija, nagib) do generiranja rješenja koja su funkcionalna i inovativna. Ključno pitanje je kako algoritamske metode pomažu u smještanju promatranog područja unutar šireg prostornog i kontekstualnog okvira.

Ovdje se mogu povući paralele s djelom Giorgia Parisija U jatu čvoraka, gdje se prepoznavanje i reakcija na susjedne komponente očituju u dinamičkim sustavima poput jata ptica. Primjeri AI primjene uključuju parametrijski dizajn za optimizaciju forme i funkcionalnosti, kao i modele strojnog učenja za analizu prostornih podataka, koji omogućuju naprednu interpretaciju konteksta lokacije i urbanog prostora.

Uloga AI-a u razumijevanju i kontekstualizaciji arhitektonskih elemenata

Drugo pitanje usmjereno je na AI tehnike za prepoznavanje pojedinih arhitektonskih elemenata (npr. fasade, prostori, materijali) i razumijevanje njihove uloge u odnosu na građevinu i okolinu. Naglasak će biti na razlici između pukog prepoznavanja i istinskog razumijevanja arhitekture.

John Searle u svojoj analogiji „Kineska soba“ kritizira ograničenja AI-a u postizanju stvarnog razumijevanja. Debata će istražiti kako AI, u suradnji s arhitektom, nadilazi puko identificiranje i kombiniranje arhitektonskih elemenata. U tom kontekstu, AI djeluje kao alat za prepoznavanje, analizu i prijedlog, dok arhitekt ostaje glavni tumač, koji arhitektonskom djelu daje značenje, kontekst i kreativnu viziju. Tako nastaje suradnja između AI-a i arhitekta, gdje tehnologija poboljšava proces, ali arhitekt zadržava ključnu ulogu u oblikovanju konačnog rješenja.

Generativne tehnike u arhitektonskom projektiranju

Treće pitanje bavi se ulogom generativnih tehnika u arhitektonskom projektiranju.

Generativni algoritmi omogućuju istraživanje rješenja u skladu s unaprijed definiranim kriterijima. Taj proces često vodi arhitekta da preispita relevantnost početnih kriterija i otkrije neočekivane, inovativne mogućnosti. Judea Pearl u knjizi Knjiga o zašto ističe važnost preispitivanja sustava i kriterija, kao i uloge uzročnog zaključivanja u postizanju optimalnih rješenja – koncepata koji su temeljni i u generativnom dizajnu. Preispitujući početne pretpostavke, arhitekti mogu otkriti nove puteve oblikovanja koji su ranije bili nezamislivi.

Kroz ova tri područja, debata će istražiti kako AI, kao alat za analizu, prepoznavanje i generativno projektiranje, omogućuje nove pristupe u arhitekturi uz očuvanje ključne kreativne uloge arhitekta.

Kustosi: Tomaž Šimnovec i Zala Zia Lenárdič (Slovenija)

Sudionici:

Melike Altinisik / MAA Architects (Turska)
Pál Mészáros (Mađarska)
Marko Dabrović / 3LHD (Hrvatska)
Shicong Cao / DataDrivenAEC (Kina / Njemačka)

22. svibnja, 10:00–11:30

Poveznica: bigsee.eu

Zamišljanje grada: Perspektive budućnosti sa sjevera i juga

Četvero istaknutih gradskih arhitekata – dvoje iz sjevernih i dvoje iz južnih gradova SEE regije – podijelit će svoje vizije budućnosti svojih gradova u zanimljivim 10-minutnim izlaganjima.

Njihova će izlaganja istaknuti poglede na urbanu transformaciju, održivost i otpornost, nudeći uvid u to kako različiti kulturni, klimatski i ekonomski uvjeti oblikuju strategije urbanog planiranja diljem regije.

Nakon prezentacija slijedi dinamična debata između arhitekata i kustosa koja će produbiti ključne izazove s kojima se gradovi danas suočavaju. Teme će uključivati prilagodbu klimatskim promjenama, obnovu infrastrukture, stambene strategije, integraciju pametnih tehnologija, revitalizaciju javnih prostora i politike inkluzivnog urbanog razvoja. Cilj je identificirati sličnosti i razlike između sjevernih i južnih pristupa razvoju gradova, naglašavajući ulogu arhitekture i planiranja u odgovoru na suvremene urbane pritiske.

Ova razmjena ideja rasvijetlit će raznolike metodologije i prioritete gradskih arhitekata te otkriti moguće sinergije i zajedničke strategije za održivi urbani razvoj u SEE regiji.

Kustos: Selçuk Avcı / Avcı Architects (Turska)

Sudionici:

Alper Derinboğaz (Turska)
Murat Şanal / ŞANALarc (Turska)
Robert Schmitz / White arkitekter (Švedska)
Ola Gustafsson / Think Softer (Švedska)

22. svibnja, 12:00–13:30

Poveznica: bigsee.eu

Štandovi na BIG Architecture Festivalu / foto: Klemen Kržić

SEE u Veneciji – Venecija na BIG Architecture – Sinergije za 2027.

Dvadeset i jedna zemlja Jugoistočne Europe (SEE) sudjelovat će na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2025, kao i u prethodnim izdanjima.

Međutim, ove godine BIG SEE prati, ali ne na “orvelovski“ način. Cilj je, istražujući nastupe pojedinih zemalja, pomoći im da planiraju i provedu vidljiviji i učinkovitiji nastup na najvećem svjetskom arhitektonskom događanju.

Tijekom mjeseci prije otvaranja Venecije (10. svibnja 2025), BIG SEE mediji objavljivat će seriju članaka i intervjua koje će voditi slovenski arhitekt, urbanist i publicist Aleksander Vujović. Ovi će članci pratiti razvoj projekata zemalja SEE za Veneciju, svi dizajnirani i izgrađeni kao odgovor na temu kustosa Carla Rattija, Intelligens, koja istražuje ulogu arhitekture u suočavanju s klimatskom krizom kroz prirodnu, umjetnu i kolektivnu inteligenciju.

Doprinosi će kulminirati velikim događajem na BIG Architecture 2025 (22. i 23. svibnja) u Portorožu, gdje će biti predstavljeni rezultati. Predstavnici SEE zemalja i autori prikazanih projekata okupit će se na regionalnom okruglom stolu kako bi podijelili svoja saznanja i razmotrili svoje sudjelovanje. Rasprava će biti usmjerena na jačanje regionalne suradnje i poboljšanje zajedničkog nastupa SEE zemalja u Veneciji 2027.

BIG SEE će služiti kao most, prateći doprinos SEE temi Intelligens i predstavljajući ključne uvide na BIG Architecture 2025.

Kustos i urednik: Aleksander Vujović (Slovenija)

Sudionici:

Ivan Šuković (Crna Gora)
Ana Kosi & Ognen Arsov / KIP (Slovenija)
Dejan Todorović (Crna Gora)

23. svibnja, 10:00–11:30

Poveznica: bigsee.eu

Oblikovanje budućnosti Svjetskih izložbi: Zemlje Jugoistočne Europe nakon Osake 2025
Dvadeset i jedna zemlja Jugoistočne Europe (SEE) predstavit će svoje vizije i inovacije na Expo 2025 Osaka, nastavljajući tradiciju sudjelovanja na vodećim svjetskim međunarodnim izložbama.

Međutim, ove godine BIG SEE preuzima novu ulogu – ne samo kao promatrač, već i kao facilitator regionalnog dijaloga i napretka. Reflektirajući na doprinose i iskustva pojedinih zemalja u Osaki, naš cilj je identificirati načine za poboljšanje njihove vidljivosti, utjecaja i suradnje na budućim globalnim izložbama.

Tijekom mjeseci prije i nakon otvaranja Osaka EXPO-a (13. travnja), BIG SEE mediji objavljivat će seriju članaka i intervjua koje će voditi slovenski arhitekt Jure Kotnik, s objavama svaka dva tjedna počevši od siječnja. Ove refleksije prikazat će inovativne projekte, arhitektonske dizajne i šire ideje predstavljene u Osaki, sve inspirirane temom Expa „Dizajniranje budućeg društva za naše živote“.

BIG SEE Debata na BIG Architecture 2025 (23. svibnja) u Portorožu okupit će nacionalne komesare SEE zemalja, arhitekte i stručnjake za urbanistički dizajn na okruglom stolu s pogledom u budućnost. Zajedno ćemo postaviti pitanje: Koja je budućnost Svjetskih izložbi i kako zemlje Jugoistočne Europe mogu učinkovitije surađivati kako bi postigle veću vidljivost, utjecaj i zajednički uspjeh?

Kustos i urednik: Jure Kotnik (Slovenija)

Sudionici: