Ugljični otisak zgrada u Hrvatskoj: Od prvih podataka do nove regulative

Građevinski sektor odgovoran je za približno 37% globalnih emisija CO₂, 34% potrošnje energije i oko 40% nastalog otpada. Posljednjih desetljeća većina europskih politika za zgrade zato je bila usmjerena na smanjenje energije potrebne za grijanje, hlađenje i rad tehničkih sustava. Taj je fokus donio važan napredak, ali više nije dovoljan za sagledavanje ukupnog klimatskog utjecaja zgrade.

Utjecaj zgrada na okoliš nastaje već pri vađenju sirovina, proizvodnji betona, čelika, izolacije, stakla i drugih proizvoda, njihovu prijevozu i ugradnji. Nastavlja se kroz održavanje, popravke i zamjene, a završava rušenjem, obradom otpada, ponovnom uporabom ili recikliranjem.

Emisije povezane s materijalima i procesima tijekom tih faza nazivaju se ugrađenim emisijama, dok emisije iz energije tijekom uporabe čine operativni dio. Tek njihov zajednički prikaz daje ugljični otisak zgrade tijekom cijelog životnog ciklusa.

Od dojma do mjerljivog utjecaja

Procjena životnog ciklusa (LCA) standardizirana je metodologija kojom se okolišni utjecaji proizvoda ili zgrade kvantificiraju od sirovine do kraja uporabnog vijeka. Takav je pristup važan jer intuicija često vara: prirodan ili recikliran proizvod nije automatski rješenje s najmanjim utjecajem. Rezultat ovisi o količini materijala, energiji i tehnologiji proizvodnje, prijevozu, trajnosti, održavanju, zamjenama i scenariju na kraju životnog vijeka.

U središtu projekta INDICATE LIFE nalazi se potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) – pokazatelj koji različite stakleničke plinove svodi na zajedničku jedinicu kilograma ekvivalenta CO₂. GWP je ključan za klimatsku politiku, ali nije isto što i cjelovita ocjena održivosti: LCA obuhvaća i druge kategorije, poput zakiseljavanja, eutrofikacije, potrošnje vode i iscrpljivanja resursa.

EPD nije „zelena oznaka“, nego podatak

Da bi se izračun na razini zgrade mogao provesti vjerodostojno, potrebni su podaci na razini proizvoda. Izjava o utjecaju proizvoda na okoliš (EPD) standardizirani je dokument temeljen na LCA analizi i verificiran od neovisne treće strane. EPD ne tvrdi da je proizvod „zelen“ niti ga automatski čini boljim od drugoga; on daje usporedive kvantitativne podatke o njegovim utjecajima, uz jasno definiranu jedinicu, obuhvat životnog ciklusa, scenarije i pravila kategorije proizvoda. Kada specifični podaci proizvođača nisu dostupni, proračuni se oslanjaju na generičke baze.

Takvi su podaci nužni za rane faze projektiranja i popunjavanje praznina, ali ne moraju odražavati hrvatsku energetsku mješavinu, sirovine, proizvodne procese i udaljenosti prijevoza. Zato pitanje nacionalno relevantnih i verificiranih podataka nije administrativni detalj, nego preduvjet za rezultate koji će biti dovoljno precizni za projektiranje, regulativu i javnu nabavu.

Regulatorna promjena već ima jasne rokove

Revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada – EPBD – uvodi GWP životnog ciklusa u redoviti regulatorni okvir. Od 1. siječnja 2028. GWP će se morati izračunavati i objavljivati u energetskom certifikatu za nove zgrade korisne podne površine veće od 1.000 m², a od 1. siječnja 2030. za sve nove zgrade. Države članice do 1. siječnja 2027. moraju objaviti i Europskoj komisiji dostaviti plan uvođenja ciljnih i najviših graničnih vrijednosti koje će se primjenjivati od 2030, uz razlikovanje tipologija i klimatskih uvjeta.

Paralelno, Uredba o građevnim proizvodima (CPR) postupno uvodi obvezno deklariranje okolišnih svojstava proizvoda i sustav digitalnih putovnica proizvoda.

Poveznica je izravna: kvalitetan proračun zgrade ovisi o pouzdanim podacima za proizvode koji su u nju ugrađeni. Detaljni Unijin okvir za nacionalni izračun GWP-a još se dovršava, pa Hrvatska uz prijenos EPBD-a mora istodobno definirati metodologiju, odgovornosti, provjeru rezultata, baze podataka i način njihove uporabe.

Što je INDICATE LIFE donio Hrvatskoj?

Kada je projekt u listopadu 2024. započeo, Hrvatskoj nije nedostajalo pojedinačnih znanja i inicijativa, ali nije postojao jedinstven i usporediv skup podataka o životnom ciklusu različitih tipova zgrada, ustaljen postupak proračuna ni jasna slika spremnosti tržišta. INDICATE LIFE zato je istodobno radio na tehničkoj analizi, provjeri dostupnosti podataka i uključivanju ključnih dionika.

U sklopu projekta izračunat je GWP za 50 primjera zgrada: obiteljske kuće, višestambene zgrade, urede, škole, bolnice, hotele i sportske dvorane, prema klimatskim zonama. Za svaki primjer izrađen je digitalni BIM model s količinama ugrađenih materijala, koji je poslužio kao osnova za izračun utjecaja tijekom životnog ciklusa. Takav pristup omogućuje usporedbu tipologija i konstrukcijskih rješenja, ali i provjeru koliko rezultat ovisi o kvaliteti ulaznih podataka.

Preliminarne analize pokazuju da u mnogim promatranim zgradama najveći dio početnih ugrađenih emisija dolazi iz materijala koji se koriste u velikim količinama, osobito betona i armature. To ne znači da se jedan materijal može proglasiti univerzalno „dobrim“ ili „lošim“: važni su funkcija, količina, trajnost, mogućnost optimizacije konstrukcije, udio recikliranog sadržaja i proizvodni proces. Vrijednost proračuna upravo je u tome da odluke premjesti iz područja pretpostavki u područje mjerljivih posljedica.

Zašto su hrvatski podaci presudni?

Budući da velik dio domaćih građevnih proizvoda još nema javno dostupne i neovisno verificirane podatke, dio proračuna morao se osloniti na prosječne europske vrijednosti.

Usporedba generičkih podataka s dostupnim podacima dvaju hrvatskih proizvođača betona pokazala je značajne razlike. Isti projekt tako može dobiti viši ili niži rezultat ovisno o tome predstavlja li ulazni podatak stvarni proizvod ili europski prosjek. Projekt stoga ne donosi samo brojke za 50 zgrada, nego jasno pokazuje gdje su najveće podatkovne praznine i koji su proizvodi prioritet za razvoj EPD-a i nacionalno relevantnih baza.

Što anketa govori o hrvatskom tržištu?

Tehnički proračun samo je jedna polovica provedbe. Druga je spremnost projektanata, proizvođača, investitora, izvođača i javnog sektora da podatke razumiju i koriste. Anketa provedena među sudionicima GBC Connect Foruma u travnju 2026. pokazuje da je osnovna upoznatost s temom relativno dobra: oko devet od deset ispitanika poznaje barem osnovne faze životnog ciklusa zgrade. Međutim, opće znanje još se ne pretvara lako u konkretne tržišne informacije.

Čak 51% ispitanika čulo je da u Hrvatskoj postoje proizvodi s dokumentiranom emisijom CO₂, ali ne zna navesti konkretan primjer, dok 18% ne zna ni za jedan takav proizvod. Samo 31% zna za jedan ili više konkretnih primjera. To je važna razlika: tržište prepoznaje pojam EPD-a, ali još nema dovoljno vidljiv, lako pretraživ i široko zastupljen skup domaćih podataka.

Slično se vidi i u praksi nabave i projektiranja. Tek 18% ispitanika susrelo je slučaj u kojem je investitor ili projektant odabrao proizvod zbog niže emisije CO₂. 43% sumnja da je to uopće čest kriterij odabira. GWP je, dakle, prisutan u stručnim raspravama, ali još nije redovit tržišni parametar usporediv s cijenom, tehničkim svojstvima ili rokovima isporuke.

Najveći problem nisu rokovi, nego podaci i kapaciteti

Na pitanje o najvećoj prepreci za provedbu GWP-a najviše ispitanika – 34% navodi nedostatak podataka o proizvodima, prije svega EPD-ova. Slijede nedostatak znanja s 26% te nedostatak i visoki troškovi alata za izračun s 22%. Nedostatak regulative odabralo je 17% ispitanika. Poruka je jasna: propisi jesu važni, ali sama pravna obveza neće riješiti manjak ulaznih podataka, stručnjaka i dostupnih alata.

Istodobno, čak 72% ispitanika smatra da bi verificirani podaci trebali biti obvezni barem za ključne materijale, dok bi se za ostale mogli koristiti generički podaci. Kada biraju poželjan izvor podataka, 86% daje prednost bazi prilagođenoj hrvatskim uvjetima ili nacionalnoj, državno odobrenoj bazi.

To potvrđuje da tržište ne očekuje savršene specifične podatke za svaki proizvod od prvoga dana, ali traži vjerodostojan nacionalni okvir za najutjecajnije materijale.

Tržište podržava postupno, ali stvarno uvođenje

Većina sudionika ne zagovara odgađanje, nego fazni pristup. Njih 49% smatra da obvezni proračun treba najprije uvesti za javne zgrade, a 29% da bi obvezu trebalo povezati s prethodnim razvojem nacionalne baze podataka. Samo 9% podržava trenutačno uvođenje za sve projekte. Takav rezultat upućuje na razuman slijed: pilotiranje na javnim projektima, razvoj podataka i alata, osposobljavanje struke te postupno širenje obveze u skladu s rokovima EPBD-a.

Javna nabava pritom može postati snažan pokretač tržišta. Gotovo polovica ispitanika smatra da bi vrijednost GWP-a trebala biti kriterij bodovanja, a dodatnih 29% da bi se barem trebala obvezno deklarirati. To znači da gotovo tri četvrtine ispitanika već sada vidi mjesto za GWP u javnoj nabavi – kao transparentan podatak ili kao kriterij koji nagrađuje bolje rezultate.

Što ostaje nakon projekta?

INDICATE LIFE ne može zamijeniti buduću službenu nacionalnu metodologiju niti sam riješiti nedostatak EPD-ova. Njegova je vrijednost u tome što smanjuje udaljenost između europske obveze i hrvatske prakse. Projekt ostavlja strukturiran skup studija slučaja, iskustvo u povezivanju BIM količina i LCA podataka, uvid u osjetljivost rezultata na izbor baze te jasnu sliku potreba tržišta.

Sljedeći koraci sada su konkretniji: definirati nacionalnu metodologiju i odgovornosti za proračun i provjeru, uspostaviti upravljanje podacima i prioritetne nacionalne vrijednosti, podržati proizvođače u izradi verificiranih okolišnih podataka, razviti pristupačne alate te osposobiti projektante, certifikatore i javne naručitelje. U tom procesu iskustva projekta mogu poslužiti kao tehnička podloga i kao dokaz da provedba mora istodobno obuhvatiti regulativu, podatke i ljude.

Ključno pitanje zato više nije hoće li Hrvatska računati GWP novih zgrada. Rokovi su određeni. Pitanje je hoće li ti izračuni biti dovoljno pouzdani, usporedivi i korisni da doista promijene odluke o projektiranju, proizvodima i ulaganjima. INDICATE LIFE pokazuje što je za to potrebno – i gdje Hrvatska već ima temelje na kojima može graditi.

Regulatorni izvori: Direktiva (EU) 2024/1275 o energetskim svojstvima zgrada i Uredba (EU) 2024/3110 o građevnim proizvodima. Detaljni Unijin okvir za nacionalni izračun GWP-a u trenutku izrade članka još je u postupku donošenja.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju
Ul. grada Vukovara 274, 10000 Zagreb
+385 1 4886 296
info@gbccroatia.org
www.gbccroatia.org