CROSSNET – Hrvatska dobiva novu nacionalnu seizmološku mrežu

Hrvatska privodi kraju jedan od najvećih projekata modernizacije seizmološke infrastrukture u svojoj povijesti. Projektom CROSSNET – Razvoj mreže seizmoloških podataka uspostavlja se nova nacionalna mreža od 95 seizmoloških postaja, čime se bitno mijenjaju mogućnosti praćenja seizmičnosti na području Republike Hrvatske.

Projekt se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uz financiranje Europske unije kroz instrument NextGenerationEU. Njegov cilj, međutim, nije samo nabava nove opreme. CROSSNET istodobno razvija mjernu infrastrukturu, sustav prikupljanja i obrade podataka te stručne kapacitete potrebne da takav sustav dugoročno funkcionira.

Od 24 instrumenta do suvremene nacionalne mreže

Razmjeri modernizacije najbolje se vide kada se nova mreža usporedi sa stanjem na početku projekta. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti navedeno je da je Seizmološka služba raspolagala sa samo 17 digitalnih seizmografa i sedam akcelerografa, pri čemu su prostorna raspodjela i starost postojećih uređaja ocijenjeni neprihvatljivima za seizmički aktivnu državu.

CROSSNET-om se zato uspostavlja znatno gušća i tehnološki naprednija mreža koja omogućuje kvalitetnije registriranje potresa i gibanja tla na području cijele Hrvatske. Projekt obuhvaća različite vrste seizmološke opreme – od instrumenata visoke osjetljivosti i akcelerografa do prijenosnih sustava i instrumenata za mjerenja na morskom dnu.

Takva mreža omogućuje preciznije određivanje lokacije i karakteristika potresa, ali i prikupljanje podataka o stvarnom gibanju tla tijekom potresa. Upravo dugotrajno i sustavno prikupljanje takvih podataka stvara osnovu za kvalitetnije razumijevanje seizmičnosti Hrvatske.

Podaci koji ne služe samo seizmolozima

Vrijednost nove mreže ne završava registriranjem potresa. Jedan od razloga zbog kojih je razvoj seizmološke mreže uključen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti upravo je potreba da se kvalitetniji seizmološki podaci koriste u obnovi nakon potresa, planiranju buduće gradnje i praćenju javne infrastrukture.

NPOO modernizaciju seizmološkog sustava izravno povezuje s povećanjem otpornosti Hrvatske na seizmičke rizike te navodi da će modernizacija zastarjele mreže i dostupnost kvalitetnijih podataka pridonijeti i boljem prostornom planiranju.

Podaci nove mreže zato predstavljaju važnu podlogu za znanstvena istraživanja, procjenu seizmičkog hazarda, prostorno planiranje i potresno otporno projektiranje. Njihova prava vrijednost dodatno raste s vremenom: što je niz kvalitetnih mjerenja dulji i što je mreža gušća, to je bolja osnova za razumijevanje seizmičkih procesa i procjenu mogućeg djelovanja budućih potresa.

Projekt koji ulaže i u ljude

Jedna od posebno važnih, a često manje vidljivih vrijednosti CROSSNET-a jest ulaganje u ljudske kapacitete.

U okviru projekta zaposleno je devet mladih stručnjaka koji su educirani za prikupljanje, obradu i analizu seizmoloških podataka te za rad s novom infrastrukturom. Njihova edukacija nije sporedna aktivnost projekta: završena edukacija devet novozaposlenih stručnjaka Seizmološke službe RH jedan je od definiranih pokazatelja provedbe investicije C6.1.R4-I1.

Još je važnije što Nacionalni plan nije predvidio da njihov angažman završi završetkom europskog financiranja. U dokumentu je izričito navedeno da investicija uključuje zapošljavanje i edukaciju devet novih stručnjaka za seizmologiju te da će se njihove plaće nakon provedbe NPOO-a financirati iz državnog proračuna.

Time CROSSNET Hrvatskoj ne ostavlja samo instrumente i postaje, nego i novu generaciju educiranih stručnjaka koja će tu infrastrukturu održavati, koristiti i dalje razvijati. Upravo je povezivanje moderne tehnologije s trajnim jačanjem stručnih kapaciteta preduvjet da ulaganje u seizmološku mrežu ima vrijednost i desetljećima nakon završetka projekta.

Infrastruktura koja mora trajati desetljećima

Seizmološka mreža svoju punu vrijednost ne ostvaruje u trenutku kada je posljednja postaja postavljena. Ona je dugoročna nacionalna infrastruktura čija vrijednost raste svakim novim zapisom.

Potresi se ne mogu spriječiti niti se može pouzdano predvidjeti trenutak njihova nastanka. Ono što je moguće jest sustavno ih bilježiti, bolje razumjeti seizmičnost prostora i na temelju kvalitetnih podataka donositi bolje utemeljene odluke o gradnji, prostornom razvoju, infrastrukturi i upravljanju rizicima.

CROSSNET zato predstavlja više od proširenja postojeće mreže. Hrvatska njime dobiva novu nacionalnu seizmološku infrastrukturu, znatno veću količinu kvalitetnih podataka i stručni tim osposobljen za njezin dugoročan rad.

To je možda i najvažnija ostavština projekta: nakon završetka CROSSNET-a Hrvatskoj ne ostaje samo oprema, nego sustav koji ima ljude, znanje i infrastrukturu potrebne da nastavi raditi i razvijati se.

Jer suvremena seizmologija ne počinje tek kada se dogodi potres. Ona počinje godinama prije – izgradnjom mreže, stvaranjem znanja i kontinuiranim prikupljanjem pouzdanih podataka.