Stručni skup: Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada

Stručni skup „Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada“, održan 12. prosinca 2025. u Centru Doživi Europu, okupio je 60 stručnjaka iz pravnog, financijskog, urbanističkog, arhitektonskog, sociološkog i ekološkog područja kao i predstavnike građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave s ciljem pronalaženja inovativnih rješenja za obnovu zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama.

Procjenjuje se da će u narednih pet godina Hrvatska morati uložiti minimalno 15 milijardi eura u obnovu postojećih stambenih i nestambenih zgrada, a što je zadano europskom direktivom o energetskim svojstvima zgrada. Usporedbe radi u zadnjih pet godina Hrvatska je uložila oko 3 milijarde eura u sveobuhvatne obnove zgrada koje uključuju ne samo energetsku već i statičku obnovu, kao i podizanje standarda zaštite od požara. Iz tog razloga potrebno je osmisliti inovativne poslovne modele kojima bi se angažirao dodatan kapital s ciljem premošćivanja investicijskog jaza između raspoloživih javnih sredstava i stvarnih potreba, u smislu obnova i/ili rekonstrukcija zgrade te znatno unapređenje njihove energetske učinkovitosti i pristupačnosti putem ugradnje dizala.

Namjera skupa bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogućuju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nužnog početnog kapitala samih suvlasnika, odnosno potaknuti suradnju s privatnim investitorima i/ili javnim sektorom. Predstavljeni modeli iz Velike Britanije i Austrije temelje se na win-win principu: investitor dobiva pravo uređenja i korištenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade uz korištenje održivih tehnoloških rješenja za grijanje i hlađenje, ventilaciju, ugradnju lifta, prozora, nove fasade i sl.

Organizatori skupa Snježana Turalija (Greenika), Monika Kordić (CORDION d.o.o) i Anđelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic) u svom uvodnom obraćanju naglasili su da je revitalizacija zapuštenih zgrada u staroj jezgri više od imovinsko pravnog i tehničkog izazova, ona je prilika za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO₂, povrat života u centar grada i poboljšanje kvalitete života kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Bez uključivanja inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika, ciljevi Zelenog europskog plana i Direktive o energetskim svojstvima zgrada koji se odnose na Hrvatsku ostat će nedostižni.

Organizatorice skupa zajedno su zaključile da je nužno potrebna sinergija zakonodavnih promjena na lokalnoj i nacionalnoj razini, razvoj financijskih inovacija, tehničkih rješenja i društvene podrške kako bi se ovaj model implementirao u praksi i postao standard održive obnove u Hrvatskoj.

„Željele smo okupiti vrhunske stručnjake različitih profila iz Hrvatske, Velike Britanije, Austrije i Slovenije i razviti konstruktivnu raspravu čiji ishodi bi trebali biti inspiracija za razvoj inovativnih modela primjenjivih za Grad Zagreb i Hrvatsku. Dragocjena su nam iskustva stručnjaka iz Beča i Londona koji su pokazali da ovakva rješenja dobro funkcioniraju u metropolama širom Europe koje već godinama postojeće zgrade legalno i tehnički izvrsno rekonstruiraju kroz nadogradnje i/ili obnove i tako ih obnavljaju i prilagođavaju modernim potrebama suvremenih gradova i njihovih stanovnika“.

Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu na početku skupa je istaknula:

„Revitalizacija povijesnih gradskih središta i energetska obnova postojećih zgrada važni su za priuštivije, sigurnije i održivije stanovanje. Podržavam inicijative koje istovremeno čuvaju identitet naših gradova i povećavaju kvalitetu života građana. Europska unija snažno podupire energetsku obnovu i priuštivo stanovanje. Projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima vidim kao važan doprinos stvaranju modernih, održivih i otpornijih gradova u Hrvatskoj“.

Marko Dabrović, arhitekt i osnivač 3LHD je u uvodnom dijelu naglasio kako se Zagreb, za razliku od većine europskih metropola, i dalje širi prema rubnim područjima bez razvijene infrastrukture, umjesto da se fokusira na revitalizaciju postojećih zgrada kroz nadogradnju u visinu i obnovu zapuštenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.

Ivan Jovanović, Atelier Ten, arhitekt i stručnjak iz Londona je s uzvanicima podijelio primjere dobre prakse iz te britanske metropole. Istaknuo je kako je čak 60% ukupnog ugljika ugrađeno u zgradu kroz građevinske materijale i proces gradnje, dok se preostalih 40% CO₂ emitira tijekom njenog životnog vijeka od pedeset i više godina. Upravo zbog toga britanske vlasti snažno potiču brownfield investicije – projekte obnove i nadogradnje postojećih zgrada – uz poseban naglasak na recikliranje materijala tijekom procesa obnove i razne porezne olakšice koje bi potaknule rekonstrukciju, a ne rušenje starih zgrada.

Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba istaknula je: “Grad Zagreb već sada može istaknuti inovativne modele postavljanja sunčanih elektrana na zgrade javnih ustanova u gradskom vlasništvu, a definitivno će i dalje podržavati smjer modernizacije uz energetsku obnovu i ugradnju liftova te će pozorno razmotriti prijedloge i zaključke ovog Stručnog skupa, zbog čega smo ga inicijalno i podržali“.

Saša Bradić, BUP Arhitekten iz Beča istaknuo je kako je ova praksa u Beču dobro poznata, zakonski je regulirana i daje odlične rezultate. To vrijedi kako za privatne tako i za zgrade u javnom vlasništvu. Cilj svega je osuvremeniti kvartove, povezati zgrade i gradsku energetsku, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu te pripremiti stare zgrade za buduće razdoblje uz primjenu zelenih rješenja u borbi protiv klimatskih promjena.

Kroz dvije izvrsne panel diskusije koju su vodili Tin Bašić iz Zgradonačelnika te Marina Bagarić iz Wienerbergera, uz već spomenute dionike, zanimljivo je bilo čuti od Josipa Atalića s Građevinskog fakulteta u Zagrebu koji je istaknuo kako je potrebno kombinirati mjere energetske učinkovitosti i protupotresne mjere u čemu će nam pomoći seizmički certifikat koji bi trebao dati građanima jasnu informaciju o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti zgrada. Doris Wirth iz Bluesave iz Beča potvrdila je da zeleni certifikati za zgrade kao što je DGNB ne daju samo dobar image zgradi i vlasniku, već je to prije svega alat za postizanje izvrsnosti zgrade u više od 40 kriterija.

Iva Bošnjak predstavnica financijskog sektora i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan u Zagrebu podijelila je iskustva i uvide u procesu pripreme za energetske obnove zgrade s više od 1.000 stanara koja je ujedno vrijedna kulturna baština. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH istaknula je kako Vlada aktivno radi na izradi nacrta Nacionalnog plana obnove zgrada kojeg moraju predati Europskoj komisiji do kraja ove godine, a u kojem moraju točno navesti koje zgrade, kada i do koje razine se moraju obnavljati do 2030. odnosno 2035. godine.

U drugom dijelu stručnog skupa na radionici, kroz neformalan i strukturiran dijalog, raspravljalo se o 5 ključnih tema, njihovih prepreka i rješenja (urbanizam & arhitektura, pravni aspekt, modeli financiranja, društveni aspekt te ekološki aspekt).

Cilj je bio iskoristiti raznolikost stručnosti, znanja, mišljenja i iskustava kako bi se postigla kolektivna mudrost i rješenja. Ishod stručnih radionica pokazao je snažnu potrebu za jasnim lokalnim strategijama i politikama za razvoj stare jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira s ciljem uklanjanja administrativnih barijera, jasnih smjernica i koraka u procesu pribavljanja suglasnosti od svih dionika, razvoja financijskih modela i instrumenata koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital.

Također istaknuta je potreba za integriranim tehničkim rješenjima koja spajaju energetsku učinkovitost, sigurnost konstrukcije i očuvanje kulturne baštine, mehanizmima za izgradnju povjerenja među suvlasnicima i osiguranju socijalne pravednosti, kao i ekološkim pristupom koji doprinosi klimatskim ciljevima i održivosti gradskih središta.

Stručni skup je organiziran prema principu održivih evenata za što su organizatori dobili GREEN LEAF certifikat.

Stručni skup je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba, a partneri konferencije su bili Wienerberger, Microline, Alukoenigstahl i DAIKIN, dok su podržavajući partneri bili Lunos, VELUX, HUPFAS, GREEN HQ i Bolt. Medijski partneri su bili eGRADNJA, grenef, DOM NA KVADRAT, PROZORI i VRATA te ZGRADONAČELNIK.