Budućnost

projekt: MVRDV – Co-living Design Study

Co-living Design Study / vizualizacija: MVRDV

Sektor stanovanja očajnički treba inovativno razmišljanje. Kao odgovor na stambenu krizu, MVRDV je objavio studiju dizajna zajedničkog stanovanja koja istražuje i katalogizira različite tipologije kako bi se stvorile nove mogućnosti za ovaj sve popularniji način života koji potiče živahne kvartove.

U suradnji s developerom HUB i održivim investitorom s društvenim utjecajem Bridges Fund Management, studija predlaže nova rješenja koja odražavaju i uključuju društvene stavove prema dijeljenju, zajednici, fleksibilnosti, mobilnosti i radu od kuće, istovremeno odgovarajući na probleme klimatskih promjena, nedostatka pristupačnosti i lošeg upravljanja.

Ova serija ideja proširuje mogućnosti dostupne dizajnerima i graditeljima projekata zajedničkog stanovanja — od novih građevina do prenamijenjenih zgrada i prostora — za različite demografske skupine, stilove života i zajednice.

Živahno središte

Stambena kriza globalni je izazov koji se pogoršava nizom međusobno povezanih problema i zahtijeva novo razmišljanje te nova rješenja. U Ujedinjenom Kraljevstvu, društvena kriza i potreba za borbom protiv klimatskih promjena dodatno pogoršavaju ozbiljan nedostatak stambenog prostora. Odgovori na ove izazove često rezultiraju stambenim rješenjima koja uporno reproduciraju postojeće stanje — ne ispravljaju manjak, ne stvaraju dovoljno pristupačnih domova, ne potiču zajedništvo niti ublažavaju usamljenost.

Uzimajući u obzir duboke i paralelne promjene u demografiji, društvenim stavovima i načinu na koji radimo, provodimo slobodno vrijeme i putujemo — što kada bi se dionicima ponudila zbirka ideja kojima bi se moglo odgovoriti na sve te probleme?

Ova studija dizajna zajedničkog stanovanja, naručena od strane HUB-a i Bridgesa, a izrađena od MVRDV-a, priznaje dugu povijest zajedničkog življenja, ali joj dodaje niz novih ideja prikladnih za današnje društvo. U središtu modela zajedničkog stanovanja nalazi se ideja zajedničkih prostora — od dijeljenih sadržaja koji omogućuju pristup opremi koja pojedinačno ne bi bila dostupna, do stvaranja prirodnih prilika da se stanari i posjetitelji susreću, povezuju i grade zajednice.

Studija pokazuje kako model zajedničkog stanovanja omogućuje zgradama da zadovolje potrebe zajednica različitih veličina i oblika — uključujući gostinjske sobe, prostore za događanja, vrtove ili zajedničke radne prostore koji služe široj zajednici. Inspiraciju je studija crpila iz sve većeg zajedničkog portfelja prenamjene poslovnih prostora u stambene, koje HUB i Bridges sve češće razvijaju kao projekte zajedničkog stanovanja.

Dvostruka struktura / vizualizacija: MVRDV

Dvostrana struktura

Vođena konceptom „društvene prostranosti”, koji stanare povezuje sa susjedima kroz slučajne susrete, studija nudi primjere za adaptaciju postojećih zgrada i prostora, kao i za razvoj novih, održivih i otpornih struktura. Predstavljenih petnaest tipologija čini odabrani skup različitih kombinacija stanova i zajedničkih prostora. Zasnovane su na ponavljajućim volumetrijama radi jednostavnije i pristupačnije gradnje, a svaka omogućuje širok spektar tlocrta.

Složeno selo (Stacked village)

Ova tipologija uključuje „Složeno selo” u kojem svaki kat ima svoj prepoznatljiv karakter, čime se zajedno stvara vertikalno selo, te „Živahno središte”, gdje su zajednički prostori pažljivo raspoređeni tako da svaki kat ima pristup zajedničkom području. Svi hodnici u ovim tipologijama postaju „ulice” zgrade, stvarajući nove funkcije za ranije prazne, tamne prostore s niskim stropovima — pretvarajući ih u dvorane za sport, knjižnice ili izloge — i čineći ih društveno aktivnima.

Zajednička traka (Collective ribbon)

Kako bi se dodatno pokazala fleksibilnost zajedničkog življenja, studija istražuje mogućnosti ne samo novih gradnji, već i prenamjene postojećih zgrada, poput praznih ili zastarjelih poslovnih prostora, uz očuvanje karaktera izvorne strukture. Ovakav pristup presudan je za istodobno rješavanje stambene i klimatske krize, jer prenamjena zgrada stvara znatno manju emisiju ugljika nego rušenje i gradnja novih.

S obzirom na to da postoji nedostatak prostora za nove stambene projekte u urbanim sredinama, ravni krovovi nude dodatni kapacitet za stvaranje „krovnih sela”. Preostale ili nepravilno oblikovane parcele dobivaju novi život stvaranjem unutarnjih ili vanjskih prostora — bilo kao otvoreni zajednički prostori, bilo kao više zatvorenih soba.

Knjiga završava širenjem granica istraživanja, zamišljajući budućnost u kojoj su gradovi ugroženi posljedicama klimatskih promjena — bilo zbog neizdrživih ljetnih vrućina, poplava ili gubitka biološke raznolikosti. Ti budući rizici pretvaraju se u prilike za stvaranje izvanrednih građevina: od vertikalnih poljoprivrednih gradova i samoodrživih tornjeva do „vertikalnih 15-minutnih gradova” koji preokreću postojeći horizontalni koncept. Na taj način izazovi s kojima će se suočiti gradovi budućnosti postaju platforma za napredak.

Vertikalni poljoprivredni grad (Vertical farm city)

Vertikalna poljoprivreda novi je koncept uzgoja koji se, za razliku od tradicionalne poljoprivrede, može prilagoditi urbanim sredinama. Usjevi se uzgajaju vertikalno, u prostorno učinkovitim slojevima. Ova tipologija prikazuje kako se ta tehnologija može uključiti u stambene projekte.

Vertikalna farma smještena je ispred zgrade s galerijskim hodnicima, a stanari imaju pristup svojim privatnim stanovima uz samu farmu, s prekrasnim pogledom na zelenilo. Ova je opcija posebno pogodna za lokacije uz prometne ceste ili željezničke pruge, jer farma služi i kao akustička barijera.

Celu studiju možete pročitati putem linka.