Procjena utjecaja izgrađenog okoliša kao temelj za zelenu tranziciju

Zgrade, infrastruktura, javni prostori i sve ostale komponente izgrađenog okoliša kakve danas poznajemo nastale su neprestanim razvitkom čovječanstva i njegovih sposobnosti. Takvo okruženje ljudima osigurava osnovne uvjete za život, kvalitetan i siguran prostor te doprinosi zdravlju i dobrobiti stanovnika. Međutim, unatoč brojnim pozitivnim učincima na društvo, izgrađeni okoliš istovremeno ima značajno negativan utjecaj na prirodni okoliš. Osim što rezultira uništavanjem prirodnih staništa i velikom potrošnjom prirodnih resursa, također onečišćuje zrak, vode i tla tijekom svih faza kroz koje prolazi kroz svoj cijeli životni ciklus.

Klimatske promjene

Svjesnost o problemu počela se razvijati u drugoj polovici prošlog stoljeća, a razvojem znanosti i tehnologije, dokazano je sljedeće:

• izgrađeni okoliš je odgovoran za oko 50% ukupne potrošnje prirodnih sirovina izdvojenih iz okoliša u EU na godišnjoj razini,
• izgrađeni okoliš troši više od 40% cjelokupne energije u EU,
• zgrade i građevinski sektor zajedno su odgovorni za oko 36% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU,
• više od 35% ukupnog otpada u EU dolazi iz građevinskog sektora.

Budući da je izgrađeni okoliš osnovna infrastruktura za život, nije iznenađujuće da ima tako velik udio u potrošnji resursa i emisijama, no dokazano je da upravo to uzrokuje promjene u prirodnom okolišu – klimi.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća bilježimo stalni porast prosječne globalne temperature, što je izravna posljedica procesa globalnog zagrijavanja. Taj se fenomen javlja zbog efekta staklenika, gdje određeni plinovi (ugljik-dioksid, metan, dušikovi oksidi i sl.) zadržavaju dio sunčeve topline u Zemljinoj atmosferi i onemogućuju njezino vraćanje u svemir.

Akumulacija tih plinova dovodi do postupnog zagrijavanja planeta. Klimatske promjene uzrokuju sve češće i intenzivnije prirodne katastrofe poput poplava, suša, toplinskih valova, uz ozbiljne posljedice na živi svijet.

Znanstvenici upozoravaju da porast prosječne globalne temperature ne smije premašiti za više od 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, jer bi to moglo dovesti do nepovratnih promjena u klimi i još težih posljedica za okoliš i društvo.

Odgovor Europske unijeKao odgovor na globalne klimatske promjene, nastala je zelena tranzicija, jedan od glavnih ciljeva Europske unije. Ova strategija podrazumijeva dubinsku transformaciju gospodarstva, društva i infrastrukturnih sustava prema održivosti s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Europska unija je zelenu tranziciju institucionalizirala kroz Europski zeleni plan (iz 2019. godine), strateški okvir koji pokreće konkretne zakonodavne okvire, mjere i financijske instrumente za ostvarenje cilja klimatske neutralnosti.

Regulativa koja obvezuje procjenu utjecaja izgrađenog okoliša na prirodni okoliš

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada, EPBD, (EU) 2024/1275 proizašla je iz potrebe za promjenom, a ona se prestala fokusirati isključivo na smanjenje operativnih emisija pri uporabi zgrade. Revizija direktive zahtjeva uzimanje u obzir i emisije ugrađene u materijale, gradnju, renovaciju, održavanje i rušenje zgrade, tzv. emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa zgrada (eng. Whole life cycle greenhouse gas emissions).

EPBD uvodi obvezu za izračun i transparentnost potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa (eng. Life-cycle Global Warming Potential) prema određenim pravilima za:

• sve nove zgrade veće od 1000 m² (stambene i nestambene) od 2028. godine,
• sve nove zgrade bez obzira na veličinu od 2030. godine, koji će morati biti objavljen u energetskim certifikatima zgrade.

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa (kg CO_unate/m²) indikator je koji se dobiva procjenom životnog ciklusa (eng. Life-cycle Assessment, LCA). On prikazuje ukupne emisije svih stakleničkih plinova pomnožene s njihovim emisijskim faktorima i pretvorene u CO₂ ekvivalente, koje se odnose na svaki kvadratni metar bruto površine zgrade kroz sve faze njezina životnog ciklusa (vremenski period od 50 godina). Izračun se provodi prema europskoj normi EN 15987 sa smjernicama EU okvira Level(s).

Faze cijelog životnog ciklusa zgrada

Podaci o materijalima i energiji će se, gdje je moguće preuzimati iz okolišnih deklaracija proizvoda (eng. Environmental Product Declaration, EPD), a u slučajevima kada EPD nije dostupan, koristit će se referentne vrijednosti iz nacionalnih baza podataka, što može negativno utjecati na preciznost i vjerodostojnost rezultata. Zbog toga se preporučuje što veća dostupnost i primjena EPD-a, osobito za proizvode koji značajnije utječu na ukupni rezultat procjene.

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa jasno prikazuje koliki je doprinos pojedine zgrade globalnom zagrijavanju, odnosno klimatskim promjenama, uzevši u obzir sve emisije stakleničkih plinova kroz cijeli njezin životni ciklus.

Doprinos procjene utjecaja zgrada na okoliš

Procjena utjecaja zgrada na okoliš donosi niz pozitivnih učinaka za zelenu tranziciju jer omogućuje identificiranje najvećih izvora emisija i potrošnje resursa tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade, od izbora materijala, faze gradnje i uporabe, do rušenja i obrade otpada.

Na temelju tih informacija projektanti, investitori i vlasnici mogu donositi odluke o dugoročnom održavanju, projektiranju energetski učinkovitih i fleksibilnih prostora, integraciji obnovljivih izvora energije, optimizaciji korištenja resursa te planiranju kružnog korištenja materijala.

Takvim pristupom, predvidivo je smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova, racionalnije korištenje materijala i resursa, poticanje inovacija u projektiranju i proizvodnji materijala, veća transparentnost i mogućnost usporedbe ugljičnog otiska različitih rješenja i potpora kružnom gospodarstvu kroz poticanje ponovne uporabe materijala i smanjenje otpada.

U sljedećem nastavku predstavit ćemo kako se procjena utjecaja zgrade promatra kroz pojedinačne građevinske materijale, kako se računaju, objavljuju podaci o materijalima te kojim metodama Europska unija želi poboljšati procjenu utjecaja građevinskog okoliša.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju
Ul. grada Vukovara 274, 10000 Zagreb
+385 1 4886 296
info@gbccroatia.org
www.gbccroatia.org