Grad i promet – Brownfield zone kao generatori suvremenog urbanog razvoja Zagreba

U Uraniji – prostoru kreacije održana je treća javna tribina iz ciklusa Grad i promet, posvećena temi brownfield prostora, jednom od najznačajnijih, ali i najosjetljivijih segmenata urbanog razvitka postindustrijskih europskih gradova. Tribina je okupila stručnjake iz područja urbanizma, prostornog i prometnog planiranja, te sociologije, stvarajući interdisciplinarni okvir za promišljanje budućnosti Zagreba.

Kroz razgovor otvorena su ključna pitanja suvremene urbanističke teorije: kako revitalizirati velike transformacijske prostore a da se pritom očuva identitet grada, kako ih integrirati u prometnu i socijalnu infrastrukturu te kako planerske odluke uskladiti s potrebama stanovnika i ekonomskim realitetima.

Sudionici tribine bili su:

• Nataša Milutin Naglić, Sektor za strategijsko i prostorno planiranje, Grad Zagreb
• Lora Heršak, Muzej grada Zagreba
• Mateo Uravić, Ernst & Young Savjetovanje d.o.o.
• prof. dr sc. Marko Ševrović, Fakultet prometnih znanosti
• Luka Krstulović, INTERDIS d.o.o. – moderator

Brownfield prostori kao ogledalo strateškog upravljanja gradom

Tribina je otvorila pitanje: zašto su upravo brownfieldi – napuštene industrijske, infrastrukturne i proizvodne zone – danas ključni za održiv i socijalno pravedan urbani razvoj?

Govoreći iz perspektive gradske uprave i prostorne politike, Nataša Milutin Naglić istaknula je da su brownfieldi strateški resurs koji zahtijeva visoku razinu stručne pripreme i transparentnog upravljanja: “Revitalizacija brownfield područja predstavlja ključan instrument održivog urbanog razvoja i odgovornog upravljanja prostornim resursima. Privođenje tih prostora novim sadržajima uz očuvanje prostornog identiteta i prilagodbu klimatskim promjenama, nužno je da bi se spriječila daljnja degradacija gradskog prostora i osigurala njihova integracija u urbani život.”

Naglasila je i važnost dugoročnog planiranja: “Pripremom kvalitetnih stručnih podloga, temeljitim analizama razvojnih potencijala brownfield područja, sagledavanjem potreba i mogućnosti Grada Zagreba te provedbom odgovarajućih prostorno-planskih procedura moguće je konsolidirati urbano područje, sačuvati autentičnost i donijeti novu vrijednost urbanitetu.”

Ovaj pristup, istaknuto je na tribini, poziva na redefiniranje odnosa grada prema zemljištu kao javnom dobru, uz naglasak na transparentne procedure, interdisciplinarno odlučivanje i jasno definirane javne interese.

Sociološka perspektiva: planiranje kao društveni proces

U raspravi provedena je i sociološka analiza brownfield zona, otvorena izlaganjem Lore Heršak, koja je istaknula važnost revalorizacije participativnih modela planiranja, danas često marginaliziranih: “Iz sociološke perspektive brownfield područja veliki su potencijal revitalizacijskih procesa i unaprjeđenja kvalitete života stanovnika. Zbog svoje veličine, iznimna su prilika za realiziranje javnih sadržaja i njihovu (prometnu) dostupnost na razini kvartova i grada, pri čemu se otvara nezaobilazna tema participacije.”

Posebno je naglasila potrebu za povratkom socioloških studija u središte urbanističkih postupaka: “Uspješna prenamjena mora adresirati potrebe zajednice – što je nekada bio neodvojivi dio urbanističkog planiranja – kroz kontinuirani, stručno vođeni participativni proces od početka planiranja do završetka projekta.”

Ova perspektiva tribinu je pozicionirala kao prostor preispitivanja suvremenih planerskih praksi i otvorila pitanja dugoročne demokratičnosti urbanog razvoja.

Prometno-prostorna integracija kao preduvjet održivosti

Prometna komponenta urbanog razvoja često se doživljava kao tehnička, no u kontekstu transformacije brownfield zona ona postaje strateška. Mateo Uravić istaknuo je potrebu za integriranim, međuresornim pristupom: “Prometno planiranje mora postati sastavni dio prostornog planiranja i ne smije se, kao do sada, gledati samo načelno ili odvojeno, a prometni projekti se ne trebaju evaluirati samo kroz kriterije prometa. Brownfield područja, uz revitalizaciju i oplemenjivanje prostora, ogroman su potencijal za povećanje prometne učinkovitosti kroz ‘zgrušnjavanje’ urbanih sadržaja i smanjenje potreba za duljim putovanjima. Kako bi se taj potencijal iskoristio, potrebno je integrirano, dugoročno i pametno planiranje, kao i sustavno jačanje svijesti o važnosti planiranja te jačanje tehničkih kapaciteta za izradu i provođenje planova.”

U tom kontekstu raspravljalo se i o preispitivanju dominantnih modela mobilnosti, potrebi za diversificiranim prometnim sustavima te redefiniranju prometne infrastrukture kao integriranog dijela javnog prostora.

Urania kao kritička platforma urbanih tema

Kroz interdisciplinarni dijalog sudionika, tribina Grad i promet otvara pitanje odgovornosti planiranja – prema prostoru, prema građanima i prema budućnosti grada.

Brownfield prostori pritom postaju ogledalo šireg urbanog konteksta: odnosa između javnog i privatnog, planiranog i spontanog, prošlosti i onoga što tek treba nastati.

Programom javnih tribina Urania potvrđuje svoju poziciju kao mjesta kritičkog promišljanja prostora – gdje se arhitektura, urbanizam, promet i društvo ne susreću tek teorijski, već kroz otvoreni dijalog stručne i šire javnosti.

urania.hr