Urbane šume – Održivo rješenje za naše gradove

Urbane šume mogu se definirati kao mreže ili sustavi koji uključuju sva šumska područja, skupine drveća i pojedinačna stabla smještena u urbanim i periurbanim područjima; stoga uključuje šume, ulično drveće, drveće u parkovima i vrtovima te drveće u zapuštenim područjima. Urbane šume čine temelj zelene infrastrukture, povezuju ruralna i urbana područja i poboljšavaju utjecaj grada na okoliš (FAO, 2017.). Njega i gospodarenje urbanim šumama naziva se urbano šumarstvo. Gradske šume mogu biti u privatnom i javnom vlasništvu. Neke urbane šume mogu se nalaziti izvan grada kojem pripadaju.

Za razliku od park-šuma, čiji su ekosustavi također ostaci divljine, urbanim šumama često nedostaju sadržaji poput javnih kupaonica, popločenih staza ili ponekad jasnih granica koje su karakteristične za parkove. Urbano i periurbano šumarstvo (UPŠ) također se može definirati kao integrirani, interdisciplinarni, participativni i strateški pristup planiranju i gospodarenju šumskim resursima u urbanim i periurbanim područjima za njihovu ekonomsku, socio-kulturnu i ekološku korist.

U praktičnom smislu, UPŠ može uključivati ​​sadnju drveća tamo gdje ih prije nije bilo, poboljšanje postojeće prirodne vegetacije ili usklađivanje urbanog širenja sa zelenim površinama. Urbani i periurbani šumski resursi, koji uključuju raštrkana pojedinačna stabla, male skupine drveća i šume, pridonose zelenoj infrastrukturi, tj. prirodnim ili projektiranim ekološkim sustavima koji čuvaju vrijednosti i funkcije ekosustava (FAO, 2017.).

Pristupno područje UPŠ-a omogućuje spajanje upravljanja individualnim stablima – arboristička perspektiva – s upravljanjem urbanim zelenim infrastrukturama na razini ekosustava, što uključuje razmatranja kao što su urbani izvori vode, staništa divljih životinja, mogućnosti rekreacije na otvorenom, krajobrazna arhitektura, recikliranje komunalnog otpada i korištenje proizvoda dobivenih od drveća. U tom smislu UPŠ predstavlja spoj različitih disciplina: arboristike, ukrasnog vrtlarstva, šumarstva, krajobrazne arhitekture, urbanizma i dizajna, znanosti o okolišu itd. (FAO, 2017.). Urbane šume na mnoge načine igraju važnu ulogu u ekologiji ljudskih staništa. Osim što uljepšavaju urbanu okolinu, one pružaju brojne prednosti poput utjecaja na klimu i gospodarstvo te osiguravaju utočište za divlje životinje i rekreacijski prostor za stanovnike gradova.

Na primjer, zahvaljujući svojoj ulozi vodoopskrbe, regulacije i filtriranja, urbane šume igraju ključnu ulogu u podržavanju upravljanja vodama u i oko urbanih naselja. Periurbane šume povećavaju opskrbu kvalitetnom vodom, pomažući gradovima da se nose s rastućim zahtjevima za vodom. Grad New York uložio je između 1,4 i 1,5 milijardi američkih dolara u projekte zaštite vodenih staništa (uključujući poboljšano upravljanje šumama) umjesto izgradnje postrojenja za filtriranje čija bi izgradnja koštala 6 milijardi američkih dolara i dodatnih 250 milijuna američkih dolara godišnje za održavanje. Pomažući pri skladištenju vode u tlu, šume povećavaju otpornost na suše, čija se učestalost i ozbiljnost predviđaju pogoršati zbog klimatskih promjena (FAO, 2016.). Dodatne namjene navedene su u tablici.

Statistički podaci

Ne postoje konsolidirani podaci o opsegu urbanog šumarstva, ali globalno gledano, oko 20 posto površine svakog od svjetskih megapolisa čine urbane šume. Međutim, prema novoj studiji koja je osvojila Atlas u časopisu Ecological Modelling, dodatnih 20 posto moglo bi se pretvoriti u šumu – nešto što bi poboljšalo živote stanovnika.

Prema FAO (FRA 20206), drveće u urbanim područjima prijavile su 52 zemlje i teritorija, s ukupnom površinom od 20,3 milijuna hektara. Od toga se više od dvije trećine (13,8 milijuna hektara) nalazi u Sjevernoj i Srednjoj Americi, s nešto manjim površinama u Europi (2,77 milijuna hektara) i Aziji (2,40 milijuna hektara). Površina zemlje prekrivena drvećem u urbanim područjima, prema izvješću 36 zemalja i teritorija, povećala se za 7,45 milijuna hektara između 1990. i 2020. godine, s 9,66 milijuna hektara na 17,1 milijun hektara. Porast je zabilježen u svim regijama, a najveći u Sjevernoj i Srednjoj Americi (povećan sa 7,66 milijuna hektara 1990. na 13,8 milijuna hektara 2020.), uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama.

Urbane šume i klimatske promjene

Visoke temperature zraka tijekom razdoblja ekstremno vrućeg vremena mogu ozbiljno utjecati na zdravlje i dobrobit ljudi. Gradovi često imaju više temperature zraka od okolnih ruralnih područja, fenomen koji se naziva “efekt urbanog toplinskog otoka”.

Drveće i zelene površine mogu igrati važnu ulogu u smanjenju negativnog utjecaja toplinskog otoka na urbanu zajednicu, istovremeno pružajući raznolik niz drugih ekoloških usluga. Kako bi se maksimizirale koristi, stvaranje i preuređenje zelenih površina treba uključivati ​​strategije koje daju prioritet vrstama drveća koje najviše hlade. Također je potrebno osigurati da drveće i zelene površine imaju uvjete koji su im potrebni da ostvare svoj puni potencijal u smislu rasta i funkcije. Istraživanje potencijala hlađenja različitih vrsta drveća i tipologija zelenih površina napredovalo je posljednjih godina. Primjena ovog znanja može pomoći našim gradovima da se prilagode promjenjivoj klimi.

Urbane šume i certificiranje gospodarenja šumama, iskustva u SAD-u

Urbanizirana područja u Sjedinjenim Državama su se povećala od 1990-ih, a očekuje se daljnji rast. Prepoznavanje prakse održivog urbanog šumarstva ključno je za povećanje socio-ekološke i ekonomske otpornosti gradova. Nedavna specifična studija (Parag i Puneet, 2021.) pregledala je povijest, teoretske i praktične kapacitete, proceduralne i sadržajne pojedinosti postojećih programa koji prepoznaju dobre prakse šumarstva u Sjedinjenim Američkim Državama.

Trenutačni lokalni sustavi prepoznavanja ograničeni su jer im nedostaju robusni postupci provjere trećih strana koji definiraju odgovornosti za nepridržavanje urbanih šumarskih standarda. Osim toga, proces standardizacije načela, kriterija i pokazatelja nije bio toliko detaljan u ovim postojećim urbanim sustavima priznavanja kao u tradicionalnim sustavima certificiranja šuma kao što su Forest Stewardship Council (FSC) i Sustainable Forestry Initiative (SFI), tako da postoji važna prilika za urbane sustave koji prepoznaju i promiču dobru šumarsku praksu da iz postojećih mehanizama certificiranja šuma uče o potencijalu i izazovima s kojima se suočavaju u upravljanju standardizacijom, priznavanjem i verifikacijom.

Gradske šume na Balkanu

Gledajući regiju Balkana, još uvijek nema konsolidiranih podataka koji bi dali dosljednu sliku o tome koliko “urbanih šuma” imamo i kakav je njihov status gospodarenja. Studija (Gufurić et al., 2011) ukazuje da se urbana šuma u Beogradu suočava s raznim problemima koje treba riješiti, na primjer razvoj političkog okvira za urbano šumarstvo i potreba za poboljšanjem političke svijesti o njegovoj važnosti. Važne lekcije mogu se naučiti iz iskustava drugih europskih gradova kao što je Freiburg. Neki dodatni podaci pronađeni su u gotovo 300 publikacija vezanih uz “urbane šume” u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su izradili istraživači pod vodstvom Silvije Krajter Ostoić (Ostoic et al., 2020.)10; ali čak i u tim slučajevima pojavila su se neka osnovna ograničenja – poput službene definicije i razumijevanja što je “urbana šuma” i njezinih zahtjeva za pravilno gospodarenje.

Želja za stvaranjem više urbanih šuma i zelenih površina u gradovima zapadnog Balkana svakako postoji, a neke organizacije poput Europskog fonda za Balkan (EFB) aktivno uključuju građane u to: 2020. godine EFB je promovirao sadnju 400 stabala u šest Prijestolnice zapadnog Balkana – Skoplje, Priština, Beograd, Tirana, Podgorica i Sarajevo, kako bismo dokazali da individualna odgovornost prema našem ekološkom otisku može napraviti razliku na lokalnoj i regionalnoj razini, sadnjom novih urbanih šuma.

Cities4Forests inicijativa je koja pomaže gradovima diljem svijeta da se povežu s urbanim šumama (poput gradskog drveća i urbanih parkova), obližnjim šumama (poput zelenih koridora i slivova) i udaljenim šumama (poput tropskih i borealnih šuma). Organizacija potiče gradske vlasti da bolje čuvaju, upravljaju i obnavljaju ove šume, pružajući tehničku pomoć za usklađivanje lokalnih politika, razmjenu znanja i sudjelovanje u zajedničkom učenju i komunikacijskim aktivnostima kako bi zajednički poduzeli mjere za ublažavanje klimatskih promjena.

Mnogi gradovi već na neki način podržavaju šume, čuvajući parkove i prirodna područja, tj. stvaranje “zelene infrastrukture” i programa upravljanja slivovima. Međutim, nekoliko gradova ima inicijative koje podupiru udaljene šume koje su ključne za borbu protiv klimatskih promjena. Cities4Forests ima za cilj promijeniti to. Unutar Adria-Balkanske regije, jedan od prvih pridruženih članova ove organizacije je Grad Skopje (Sjeverna Makedonija), koji se već etablirao kao standard za urbanu otpornost na klimu u zemlji.

Više o inicijativi Grada Skoplja možete saznati na web stranici www.cities4forests.com

Autor teksta: Diego Florian, FSC Global Development GmbH