projekt: Hotel Materra – Izazov povezivanja i suživota hotela i prirodnog okruženja

Oliver Grigić

Rođen sam u Osijeku 1961. godine gdje živim i radim već 37 godina, a između zaista velikog broja nagrada na urbanističko-arhitektonskim natječajima i realiziranih objekata različitih namjena, tijekom svih ovih godina, od značajnijih projekata istaknuo bih realizaciju prve nagrade na natječaju za rekonstrukciju i uređenje središnjih trgova u Osijeku, trga Ante Starčevića i Ivana Pavla II, 2004. godine, upravnu zgradu „Žito“ na Đakovštini u Osijeku, 2005. godine, nominaciju za nagradu „Drago Galić“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2005. godini u Hrvatskoj, za obiteljsku vilu u Primoštenu, za isto ostvarenje dobio sam i posebno priznanje 20. Slavonskog biennala, zatim realizaciju trgovačko-poslovno-stambenog kompleksa „Kapa“ u središtu Osijeka 2012. godine, potom „Vila π” na Ovčari u Čepinu, izgrađenu 2015. godine i rekonstrukciju i dogradnju gimnastičke dvorane „Sokolski dom“ u Osijeku, 2018. godine.

Branimir Kljajić

Rođen sam u Osijeku 1957. godine, živim i radim u Beču, Austrija, gdje od 2011. godine vodim arhitektonski ured ”KUA – kunst und architektur”. Tijekom 37 godina rada radio sam više značajnijih projekata, kako u Hrvatskoj tako i u Austriji. Od najznačajnijih priznanja istakao bih ovom prilikom prvu nagradu na Natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje prostora oko željezničkog kolodvora u Osijeku, 2006. godine, u suradnji s kolegom Goranom Jagićem, koje je realizirano 2009. godine, zatim nagrada na natječaju za Urbanističko rješenje prostora nekadašnje tvornice „Kabellwerk“ u Beču, koje je realizirano 2007. godine, a za što sam dobio i austrijsku nagradu za urbanizam Otto Wagner, 2004. godine. Što se tiče arhitektonskih realiziranih projekata najveći broj ih je u projektima socijalne stambene izgradnje u Beču. U Osijeku tu su višestambena zgrada na uglu Strossmayerove i Ćićarijske ulice, realizirana 2014. godine i prva nagrada na Natječaju za idejno arhitektonsko rješenje kompleksa „Sunčana vrata“ 2011. godine, koji nažalost nije realiziran.

Suradnja na projektima

Naša suradnja na projektima traje od 1987. godine, s manjim i većim intenzitetima, a kao autorski tim smo aktivni na različitim idejnim projektima od 2006. godine.

Rad na projektu Hotela Materra

Rad na analizi mogućnosti razvoja turističkog odredišta na prostoru Ovčara, u Čepinu, počeo je u suradnji s investitorom još 2017. godine. Idejno osmišljavanje hotela na tom prostoru započeli smo u lipnju 2021. godine i tijekom tog procesa, u kontinuiranoj suradnji s investitorom, analizirali smo prvenstveno točnu lokaciju trenutno najvećeg sadržaja na tom prostoru. Ideja vodilja cijelog koncepta bila je priroda i kontakt modernog čovjeka s njom.

Prethodno iskustvo na sličnim projektima

Iskustva na arhitektonskom oblikovanju u turističkom segmentu počeo sam stjecati počevši od 2007. godine idejnim projektom turističkog naselja ekskluzivnih vila na Šolti, u naselju Nečujam, a nastavio, za istog investitora, tijekom 2010. godine u suradnji s londonskim uredom „RHE“, na izradi master plana razvoja područja Sestrice u Dubrovačkom Primorju i 2012. na projektima vila unutar njega. (Grigić)

Arhitektonski izazovi u procesu projektiranja Hotela Materra

Hotel Materra nalazi se u Čepinu, u blizini Osijeka, u sklopu turističkog kompleksa Terra Negra, ukupne veličine 25 ha.

Smještanje i oblikovanje hotelskih sadržaja većih kapaciteta u prirodno okruženje, uz intenciju što manjeg osobnog isticanja i što prihvatljivijeg utjecaja na okoliš predstavlja izazov u nekoliko segmenata.

Prvi segment je urbanističko, zapravo krajobrazno, pozicioniranje hotela na način da se ne ugrožavaju vizure postojećih sadržaja, očuvanje svih visokih nasada šume oko hotela, koji su velika vrijednost postojećeg prostora, udaljavanje od prometa i pri tome organizacija pristupa hotelu uz maksimalni doživljaj izvornog prirodnog okoliša i uklapanje hotela u njega.

To je postignuto na način da je hotel smješten u nastavku postojeće šume, neometajući vizure iz restorana „Crna svinja“, pristupom do hotela dovoljno udaljenom cestom koja se proteže duž same južne granice turističke destinacije i nepreglednog „mora“ ravnice ispred hotela.

Drugi segment je arhitektonsko oblikovanje samog hotela. Volumen hotela se svojom visinom, proporcijama, izraženom horizontalnošću oblikovanja, naglašenom raščlambom i rasporedom sadržaja po vertikali, svojim uvlačenjima, prodorima i prožimanjima, kako u svojoj nutrini tako i vanjštini, sjedinjuje njega samog, kao i njegove posjetioce, s duhom i vizurama slavonskog beskrajnog smirujućeg pejzaža i poziva na stalni kontakt s prirodom.

Sve je dodatno potencirano prodorima kroz volumen hotela, osiguranjem slobodnih, otvorenih, prostora u prizemlju i na etažama, uvlačenjem cjelokupne prve etaže wellnessa koja čini naglašenu distinkciju u odnosu na bazu i etaže hotelskih soba i apartmana.

Izazov povezivanja i suživota hotela i prirodnog okruženja postignut je oblikovanjem i formiranjem središnjeg atrija, kao modifikacije klasičnog klaustarskog atrijskog koncepta.

U njega su uklopljeni elementi prirode, zelenilo, drveće i voda uz istovremeno osiguranje dvostrane orijentacije i prirodnog dnevnog svjetla za sve obodne prostore hotela.

Međusobno prožimanje okolnog vanjskog i atrijskog prostora osigurano je i naglašeno fizičkim prodorima kroz volumen prizemlja, preko natkrivenih terasa restorana i cafea gdje su gosti zaštićeni a potpuno okruženi prirodom. Na taj način je osigurana lakoća volumena, transparentnost, raznolika vizualna atraktivnost i promjenjivost doživljaja uz jednostavnu orijentaciju.

Ulazno predvorje svojom dvostrukom visinom povezano je s postojećom šumom, s jedne strane, te kontinuiranom staklenom stijenom s atrijem, s druge strane, na prvom katu prostori wellnessa imaju obostrano kontinuirane staklene plohe, zaštićene od sunca, koje osiguravaju nesmetanu povezanost s atrijem i s prirodnim panonskim okruženjem, nepreglednim „morem“ ravnice.

Izazov ostvarenja duboke povezanosti s prirodom, osiguranja za goste holističkog pristupa odmoru, unutarnjeg mira i obnove tijela, uma i duha, odvajanja od užurbane i stresne svakodnevice i povratka našim iskonskim korijenima. Time smo postigli naš cilj – lociranjem svih sadržaja wellnessa, pogotovo bazena i whirlpoola na prvi kat – bel etage, naglašavajući time svojevrsno podizanjem cjelokupnog doživljaja, doslovce i metaforički, na višu razinu.

Smještajne jedinice, sobe i apartmani raspoređeni na zadnje dvije etaže, svojim staklenim stijenama maksimalnih dimenzija i prostranim zasjenjenim lođama osiguravaju gostima intimno, nesmetano povezivanje s cjelokupnim prirodnim okruženjem.

Održivost projekta

Tijekom procesa projektiranja posvetili smo posebnu pažnju održivosti kroz arhitektonska i energetska rješenja te korištenjem tradicijskih, lokalnih prirodnih materijala. Upravo iz tih razloga Hrvatski savjet za zelenu gradnju & HUPFAS-a dodijelili su hotelu nagradu za najbolju novogradnju na području RH u 2024. godini. Istaknuli su da je hotel primjer održivosti u brojnim ekološkim značajkama od kojih su najznačajniji korištenje solarnih panela, smještenih na krovu hotela i na nadstrešnicama parkirališnog prostora, za proizvodnju električne energije, te korištenje geotermalnih bušotina u neposrednoj blizini hotela, dubine od 100 do 120 metara, za grijanje i hlađenje, sveukupno čineći time hotel gotovo samoodrživim.