Održivost kao smjer, a ne trend

Tvrtka AluKönigStahl, vodeći europski dobavljač inovativnih sustava za prozore, vrata i fasade, u partnerstvu s renomiranim brendovima Schüco i Jansen, već godinama dokazuje kako se održiva gradnja može uspješno provoditi u praksi. Usmjerenost na odgovorno poslovanje I zelenu tranziciju bila je jasno prepoznatljiva i na ovogodišnjoj konferenciji DAN PROZORA 2025 – ift Rosenheim Hrvatska, na kojoj je predstavnik tvrtke Ing. Alexander Riemer, MBA, istaknuo važnost konkretnih rješenja te pozvao struku na zajedničko djelovanje u smjeru dekarbonizacije, energetske učinkovitosti i kružnog gospodarstva.

U nastavku donosimo intervju koji dodatno produbljuje ključne poruke iznesene na konferenciji.

Globalno povećanje emisije CO₂ postaje ozbiljan izazov. Kada smatrate da je ovaj trend započeo i što ga najviše pokreće?

Industrijska revolucija pokrenula je lavinu tehnoloških i društvenih promjena, no tek od 1970-ih svjedočimo naglom rastu emisije CO₂ . U samo 50 godina povećali smo emisiju sa 5 na 35 milijardi tona CO₂ ekvivalenata godišnje. Taj rast izravno je povezan s globalnom potrošnjom energije, urbanizacijom I građevinskom ekspanzijom.

Kako AluKönigStahl i njegovi partneri Schüco i Jansen konkretno pridonose zelenoj tranziciji industrije?

U AluKönigStahlu živimo ono što zastupamo. Smanjujemo broj službenih putovanja, favoriziramo videokonferencije, koristimo zelenu energiju u poslovanju i instaliramo solarne panele. Digitalizacija procesa dodatno doprinosi uštedi resursa. Poseban naglasak stavljamo na reciklirane materijale – PVC, poliamid i aluminij – koje integriramo u naše sustave. Naši partneri Schüco i Jansen dijele iste vrijednosti te sustavno razvijaju proizvode usklađene s načelima kružne ekonomije i nisko ugljične gradnje.

Kako pomiriti ciljeve dekarbonizacije i kružnog gospodarstva – jesu li u sukobu?

Ne, naprotiv – oni se nadopunjuju. Iako je smanjenje emisije CO₂ trenutačno prioritet jer je izravno vezano uz klimatske promjene, kružno gospodarstvo je alat koji nam pomaže dugoročno očuvati resurse i smanjiti otpad. Dakle, oba pristupa su dio iste vizije: stvaranje održivog građevinskog sektora.

Kakva je svijest o tim temama među projektantima, investitorima i proizvođačima?

Vidimo pozitivan trend. Investitori koji ciljaju na certifikate održivosti – poput LEED ili BREEAM – već su vrlo informirani. Privatni investitori još uvijek uče, ali politika EU, kroz taksonomiju i poticaje, jasno usmjerava tržište prema održivim praksama.

Što Schüco konkretno radi kako bi smanjio emisije u fazi proizvodnje aluminijskih profila?

Ključ je u odabiru materijala i izvora energije. Potičemo dobavljače da koriste zelenu energiju, a aluminij koji odabiremo mora imati visok udio reciklata – uz očuvanje mehaničkih I estetskih svojstava. Time se značajno smanjuje CO₂ otisak već u proizvodnoj fazi.

Koja je razlika iymeđu recikliranog i primarnog aluminija, osobito u pogledu kvalitete i održivosti?

Kvaliteta recikliranog aluminija danas je gotovo jednaka primarnom. Izazovi se javljaju kod legura koje sadrže više mješavina (bakar, cink, željezo), ali uz pametno upravljanje tokovima materijala možemo proizvesti visoko kvalitetne profile. Bitno je i dalje pažljivo sortirati aluminij – strukturni aluminij bi se trebao vraćati natrag u istu namjenu.

Kako se cirkularna ekonomija može primijeniti u praksi?

Primjenom razumnih količina recikliranih sirovina i dizajnom koji omogućuje lako rastavljanje I ponovno korištenje. Schüco sustavi, primjerice, već imaju rješenja koja olakšavaju demontažu i reintegraciju komponenti. Naš cilj je održivost od koncepta do kraja životnog ciklusa zgrade.

Zašto je aluminij tako važan za dekarbonizaciju drugih sektora poput automobilske i zrakoplovne industrije?

Zbog svoje lakoće i otpornosti. Aluminij smanjuje masu vozila, što smanjuje potrošnju goriva i emisije. Uz to, u potpunosti je reciklabilani jednostavan za obradu. Njegova svestranost nema konkurenciju.

Kako potaknuti ponovnu uporabu aluminija, a ne samo reciklažu?

U postojećim objektima moguće je, primjerice, zadržati aluminijske okvire i zamijeniti samo ostakljenje ili krilo. Time se drastično produžuje životni vijek proizvoda i smanjuje potreba za novim resursima – to je ono što nazivamo prilagodljivom ponovnom uporabom.

Koji su izazovi u prikupljanju I sortiranju aluminijskih profila?

Najveći izazov je količina postkonzumerskog materijala – još uvijek je ima premalo. Zato radimo I s pre-konzumerskim materijalom te I dalje osiguravamo primarni aluminij kada je nužno. Važno je naglasiti da, iako aluminij ima svoj CO₂ otisak, on je znatno manji u usporedbi s primjerice staklom ili betonom.

Što bi politike i zakonodavstvo trebali prepoznati kao prioritete?

Politički poticaji trebali bi nagraditi nisko ugljične materijale, ali i uzeti u obzir stvarni utjecaj u kontekstu cijelezgrade. Aluminij je u tom pogledu često nepravedno podcijenjen, iako doprinosi dugovječnosti i učinkovitosti zgrade.

Kolika je važnost procjena životnog ciklusa (LCA) i EPD deklaracije?

Ogromna. Od 2027. EPD deklaracija (Environmental Product Declaration) bit će obvezna za sve građevinske proizvode – to će omogućiti pravednu usporedbu materijala i donijeti veću transparentnost. Što je najvažnije, pomoći će arhitektima, projektantima i investitorima u donošenju svjesnijih odluka.

Zaključno, što zaista najviše utječe na smanjenje CO₂ u građevinskom sektoru?

Najveći doprinos smanjenju CO₂ postiže se kada tijekom životnog ciklusa zgrade uspijemo održati nisku potrošnju energije. To ima daleko veći utjecaj od samog smanjenja CO₂ u komponentama zgrade. Zato ne smijemo gledati samo materijale, već njihovu ulogu u performansama cijelog objekta. Energetska učinkovitost u fazi korištenja zgrade – grijanje, hlađenje, ventilacije – ostaje najvažniji faktor održivosti. A upravo tu AluKönigStahl sa svojim partnerima pruža stvarna rješenja, svakodnevno ih provodi i kontinuirano razvija.

Strojarska cesta 22
10000 Zagreb, Hrvatska
T. +385 1 6681 726
office@alukoenigstahl.hr
www.alukoenigstahl.hr