Novosti

Održani jubilarni Dani arhitekata 10.0

Jubilarni Dani arhitekata 10.0 / photo: Hrvatska komora arhitekata

Jubilarni Dani arhitekata 10.0 u Brelima nisu bili tek još jedno stručno okupljanje – već jasno profilirana platforma za suočavanje struke s vlastitim odgovornostima, ali i s realnim ograničenjima suvremenog društva u kojem arhitektura nastaje. Održani u periodu od 19. do 21. ožujka 2026. godine u Brelima, Hotel Maestral, ovi Dani su kroz pažljivo koncipiran program otvorili niz pitanja koja nadilaze profesionalne okvire i ulaze u širi društveni kontekst.

Program se odbijao u hibridnom formatu, uživo i online, te je uključivao predavanja, okrugle stolove i stručne obilaske čime je dodatno naglašena važnost povezivanja teorije i prakse kroz neposredno iskustvo prostora.

Već sam izbor lokacije pokazao se kao snažna programska poruka. Naime, Hotel Maestral u Brelima (1965) projektirao je arhitekt Ante Rožić, s koautorima Juliom de Lucom i Matijom Salajem, a njegova suptilna integracija u krajolik i dalje djeluje kao podsjetnik na vrijeme kada je arhitektura nastajala u snažnom dijalogu sa prostorom, a ne isključivo sa tržištem. A upravo kroz ovakve primjere organizatori su otvorili pitanje valorizacije i očuvanja baštine druge polovice 20. stoljeća.

Kontrast između nekadašnjih vrijednosti i današnjih praksi bio je jedna od ključnih podloga rasprava. Sudionici su se više puta vraćali na pitanje: Kako je moguće da objekti koji su međunarodno priznati i strukovno valorizirani danas često ostaju zapušteni ili ugroženi? A kao snažan primjer istaknuto je bivše dječije lječilište u Kravici – zgrada jedinstvene kružne forme, izgrađena 1965. godine po projektu Rikarda Marasovića – koje je unatoč statusu zaštićenog kulturnog dobra, danas zapušteno. Ovakvi primjeri otvorili su pitanje odgovornosti institucija ali i društva u očuvanju kulturne baštine.

Ova dilema provlačila se kroz više programskih segmenata, a kulminirala je u panelu koji je izazvao veliku pažnju javnosti, a koji je nosio naziv „Kome smeta Poljud?“. Ovom prilikom otvorilo se pitanje koje daleko nadilazi jedan stadion. Hrvatski arhitekti, u namjeri da se rasprava o stadionu Poljud oslobodi populističkog diskursa, predložili su konkretne korake poput formiranja stručnog tijela i izrade detaljne analize stanja objekta. Ključna poruka bila je jasna – odluke o sudbini ovakvih objekata ne smiju biti rezultat političkog pritiska ili kratkoročnih interesa, već isključivo rezultat stručne i međunarodno relevantne evaluacije.

Osim tema vezanim za baštinu, značajan dio programa bio je posvećen aktualnim izazovima struke. Sa predstavnicima Ministarstva razgovaralo se o temama koje su izuzetno važne za struku – počevši od Zakona o prostornom uređenju i gradnji, pa sve do priuštivog stanovanja, energetske učinkovitosti u zgradarstvu i tehničkih propisa.

Posebno zanimljiv segment odnosio se na ekonomsku dimenziju arhitektonske profesije. U bloku “Poslovanje arhitekata” fokus je bio na novitetima u propisima arhitektonske struke koji definiraju provedbu arhitektonskih natječaja i standarde usluga arhitekata, što je otvorilo pitanje odnosa kvalitete i tržišta.

Tema priuštivog stanovanja također je bila visoko na agendi. Na svjetskim primjerima pokazano je da priuštivo stanovanje nije samo gradnja stanova, već cjelovito i održivo planiranje prostora.

Završni dio konferencije obilježila je dodjela priznanja, koja je ove godine imala poseban značaj. Naime, zabilježen je najveći broj dosad prijavljenih radova za medalje Hrvatske komore arhitekata, čime je jasno ukazano na rastuću aktivnost i produkciju unutar struke. Među dobitnicima u kategoriji Doprinos kulturi građenja se našao projekat Oris Kuća arhitekture autora Andrija Rusan, dok se posebno istakao projekat Rekonstrukcije dvorišta i prizemne etaže Papalićeve palače (Muzeja grada Splita) čiji su autori Damir Gamulin, Antun Sevšek (Organizirano oblikovanje), Ivo Vojnović (Ured Vojnović).

U kategoriji Planiranje prostora posebno se istakla Konzervatorsko-krajobrazna studija za područja krajobraznih cjelina unutar kojih se nalaze izgrađene zone u NP Kornati, a čiji su autori: Marija Premužić Ančić, Azra Suljić, Ines Jaguljnjak Buhiniček, Dunja Naerlović, Paula Zrnić (sve ASK Atelier d.o.o. ), Višnja Šteko, Monika Jutrović, Matea Petrović (sve Land studio d.o.o.) i Irena Radić Rossi.

Pored toga istakao se i Metodološki vodič za izradu krajobraznih osnova u Republici Hrvatskoj autora Gorana Andlara i Višnje Šteko u ime tima stručnih izrađivača i Bojana Linardić u ime nositelja izrade, te Tima stručnog izrađivača među kojima su: Goran Andlar, Ines Hrdalo, Vesnica Koščak Miočić-Stošić, Dora Tomić Reljić, Petra Pereković, Kristina Krklec, Vedran Rubinić (svi Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost), Višnja Šteko, Lara Bogovac, Matea Petrović, Mirjana Meštrić, Dorotea Garašić, Karla Luić-Kmezić, Helena Miholić, Sunčana Bilić, Marina Čačić, Sven Keglević, Zoran Grgurić, Andrijana Mihulja, Fanica Vresnik, Filip Šrajer, Jere Kuzmanić, Vitoria Šokec Plepelić, Azra Suljić, Marija Premužić Ančić, Dunja Naerlović, sa suradnicima: Aleksandar Lukić, Ivan Šišak, Stjepan Večerin i stručnog tima Zavoda za prostorni razvoj, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine: Bojan Linardić, Ingrid Gojević, Sunčana Habrun, Ana Marija Majdak, Sandra Momčilović, Martina Vidaković Babić.

Poslednja kategorija je nosila naziv Inovacije i održivost u arhitekturi, a medalju je poneo projekat ActGREEN – Zelena dvorišta za ugljičnu neutralnost, čiji su autori: Irena Matković, Nebojša Ivančević (oboje Grad Zagreb), Iva Rechner Dika (Sveučilišta u Zagrebu Agronomski fakultet), Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice), Barbara Klemar (Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata), sa timom: Martina Milković Ivanušević, Tanja Dijan, Natalija Halbauer, Marko Kartalija, Ines Franov Beoković, Tatjana Zrnić, Igor Plavčić, Nataša Orešković Križnjak, Ines Hrdalo, Miroslav Poje, Jana Kiralj Lacković, Dario Kremer, Ksenija Vorberger, Marina Vojković, Andrea Knez, Momir Pavletić Slobođan, Maja Hofman, Ivan Tolić i suradnicima: Domagoj Vranješ, Mihaela Meštrović, Katarina Burazin, Kaja Šprljan Bušić, Timea Marochini.

Dok su se posebno istakli projekat Regenerativna mikrofarma Bota, Bisko autora Hrvoja Bote i suradnika: Ivane Bote, Ivane Pozaić, Hele Ivasović, Ane Kakić i projekat Slobodne veze, Udruge za suvremene umjetničke prakse, projekt Motel Trogir za zaštitu i kritičku re-evaluaciju modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća autorke Nataše Bodrožić sa suradnicima: Sanjom Matijević Barčot, Anom Grgić, Udruga Kačić (A. Vodanović, I. Huljev), Nikolom Križanacem, Lidijom Butković Mićin, Lujanom Paraman i brojni drugi…

Važan segment događaja činili su i stručni obilasci, koji su obuhvatili Trogir i Kaštel Sućurac, Split i Solin te Makarsku i okolicu. Na ovaj način je dodatno obogaćen program, omogućivši sudionicima da se upoznaju s konkretnim primjerima arhitektonske i urbanističke prakse.

Dani arhitekata 10.0 tako su nadrasli format konferencije i postali prostor kritičkog promišljanja.

Umjesto zatvorenog strukovnog dijaloga, otvorili su pitanja koja traže širi društveni konsenzus – od očuvanja baštine do redefiniranja uloge arhitekta u suvremenom svijetu. Upravo u toj sposobnosti da povežu prošlost, sadašnjost i budućnost leži njihova stvarna vrijednost. Ovaj jubilej nije bio samo prilika za osvrt na dosadašnja postignuća, već i snažan poticaj za daljnji razvoj struke i jačanje njene uloge u društvu.