Održana konferencija Change Makers 2026

Zagrebački Mozaik Event Centar je 30. rujna 2026. godine bio mjesto okupljanja vodećih predstavnika poslovne zajednice, članova uprave, poduzetnika, stručnjaka, investitora i drugih profesionalaca zainteresiranih za budućnost upravljanja organizacijama.

Stručna konferencija Change Makers je bila usmjerena na aktualne izazove s kojima se suočavaju poslovni lideri, od geopolitičkih i regulatornih promjena, do razvoja umjetne inteligencije, održivosti, upravljanja kapitalom i transformacije organizacijske kulture.

Konferencija je ponudila svojevrstan pogled na korporativno upravljanje i perspektive ljudi koji svakodnevno donose odluke s dugoročnim posljedicama za kompanije, zaposlenike i vlasnike.

Umjesto da se upravljanje promatra samo kroz rezultate poslovanja, razgovori su otvorili širi spektar pitanja – od osobnog pritiska koji nosi funkcija CEO-a, preko vlasničkih odnosa i regulatornih zahtjeva, do umjetne inteligencije, održivosti i pripreme kompanija za sljedeću fazu razvoja.

Program je bio strukturiran kroz keynote predavanja, razgovore jedan na jedan, panele, case study-je i fireside chat-ove, čime je sudionicima omogućeno sagledavanje korporativnog upravljanja iz različitih perspektiva.

Konferencija je započela pozdravnim govorima Ivane Krajinović, CEO Večernjeg lista, i Mladena Miletića, glavnog urednika Poslovnog dnevnika. Nakon uvodnih riječi započeo je bogat konferencijski program.

Već je uvodno keynote predavanje pokazalo da je pritisak na najviše poslovne funkcije jedna od važnih tema suvremenog upravljanja. Laszló Juhász, Managing Director and Senior Partner te Head of Central and Eastern Europe u Boston Consulting Groupu, predstavio je temu „The BCG CEO Insomnia Index: Understanding CEO Pressure“.

Polazište predavanja bilo je jednostavno, ali relevantno za većinu velikih organizacija: „Pritisak kojem su CEO-i izloženi sastavni je dio njihova posla“. Pitanje je, međutim, koji su izvori tog pritiska najznačajniji i kako utječu na sposobnost lidera da dugoročno ostane učinkovit na čelu kompanije.

Ta se tema prirodno nastavila u prvom razgovoru konferencije, „CEO 2 CEO: Uprava pod pritiskom“, u kojem su Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, i Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, govorili o upravljanju velikim poslovnim sustavima u okolnostima u kojima je sve manje prostora za dugoročne odluke donesene u stabilnom okruženju.

„Strateško planiranje nikad nije bilo zahtjevnije: ni geopolitički, ni regulatorno, ni tržišno“. Upravo je ta činjenica bila jedno od polazišta razgovora o tome kako upravljačke strukture mogu ostati funkcionalne kada se pretpostavke na kojima je strategija izgrađena počnu brzo mijenjati.

U nastavku je održan panel „CEO Talk: Iza titule – što u praksi znači biti CEO?“, na kojem su sudjelovali Tomislav Smolčec, Vilma Učeta-Duzlevska i Teo Širola. Rasprava je otvorila pitanje transformacije uloge glavnog izvršnog direktora. Današnji CEO, osim poslovnih rezultata, sve se više suočava s pitanjima geopolitičkih rizika, AI governancea, regulatorne usklađenosti, privlačenja talenata, organizacijske kulture i javnog nadzora. Time je naglašeno koliko se opseg odgovornosti poslovnog vodstva proširio u odnosu na prethodna razdoblja.

Koliko ozbiljna poslovna kriza može promijeniti način razmišljanja o upravljanju pokazao je razgovor s Fabrisom Peruškom, glavnim izvršnim direktorom Fortenova grupe. U formatu „Hot seat – Fabris Peruško: Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“, Peruško je otvorio teme upravljanja velikim sustavom u kriznim okolnostima, restrukturiranja i ponovnog rasta.

Posebno je odjeknulo pitanje kako voditi organizaciju kada o njezinoj stabilnosti ne ovisi samo poslovanje, nego i egzistencija velikog broja ljudi u više država. „Kako izgleda put od bankrota do rasta?“ bilo je jedno od pitanja koje je razgovor postavio u središte.

Temu transformacije dodatno je otvorio intervju „Zašto neke strategije uspiju, a druge ostanu na papiru? Uloga ljudi, leadershipa i kulture“, u kojem je Marin Mlinarić iz Philip Morrisa Zagreb govorio o važnosti ljudi, novih organizacijskih sposobnosti i kulture odgovornosti za uspješnu provedbu poslovne strategije. Rasprava je potvrdila da kvalitetno definirana strategija sama po sebi nije dovoljna ako nije praćena odgovarajućim ponašanjem, organizacijskom kulturom i sposobnošću zaposlenika da je pretvore u konkretne rezultate.

Jedna od konkretnih situacija u kojoj se poslovni model i način upravljanja mogu naći na suprotnim stranama obrađena je kroz case study „Što kad je vlasnik najveća prepreka razvoju tvrtke?“ Edvard Varda, predsjednik Uprave UNCONDITIONAL-a, govorio je o situacijama u kojima model upravljanja koji je kompaniju doveo do uspjeha s vremenom može postati ograničenje za njezin daljnji razvoj. Tema je otvorila i pitanje profesionalizacije upravljanja te promjene vlasničke strukture kao dijela šire poslovne transformacije.

Nakon toga uslijedio je panel „Može li državno biti efikasno?“, koji je okupio predstavnike Ministarstva financija, Pleter-usluga, Hrvatske pošte i Fine. Razgovor je bio usmjeren na ulogu državnih poduzeća, njihovu poslovnu učinkovitost i širu društvenu odgovornost.

U tom kontekstu posebno je bila zanimljiva tema „Hrvatska pred vratima OECD“, koju je predstavio Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment. Rasprava je hrvatsko korporativno upravljanje smjestila u širi međunarodni okvir, s naglaskom na transparentnost, odgovornost, kvalitetu institucija i standarde upravljanja.

Pitanje dugoročnog poslovanja otvoreno je i kroz panel „Platili smo zelenu agendu. Je li se isplatilo?“

Rasprava o ESG-u pokazala je da se održivost sve manje može promatrati kao izdvojena tema rezervirana za odjele komunikacija ili održivosti. Ulaganja u energetsku učinkovitost, okolišne standarde i ESG upravljanje povezana su s pristupom kapitalu, troškovima financiranja i odnosima s investitorima. Istodobno, promjene regulatornog okvira kompanijama stvaraju potrebu za novim procjenama o tome gdje i koliko ulagati.

Nakon krarke pauze, fokus se prebacio na tehnologiju koja možda najbrže mijenja način poslovnog odlučivanja – umjetnu inteligenciju. U razgovoru „AI vs. uprava: Tko stvarno razumije što se mijenja?“, Stjepan Sučić iz Končar-Digitala i Nataša Zec iz Pontis Technologyja problematizirali su razliku između interesa za AI tehnologije i njihove stvarne poslovne vrijednosti.

Jedna od ključnih poruka bila je da sama implementacija AI alata ne znači nužno i poslovnu transformaciju. „Razlika između AI hypea i AI vrijednosti mjeri se u enterprise adoption rateovima koji su i dalje niski, u jazu između pilota i produkcijske implementacije, i u nedostatku internih kompetencija za evaluaciju AI rješenja.“ Time je rasprava tehnologiju vratila u kontekst upravljanja: prije odluke o novom AI projektu potrebno je znati koji problem kompanija pokušava riješiti, tko donosi odluku i gdje završava odgovornost tehnologije, a počinje odgovornost uprave.

Slična pitanja strateškog odlučivanja pojavila su se u panelu „Kupiti, prodati ili izaći na burzu?“

Predstavnici kompanija i institucija tržišta kapitala razgovarali su o IPO-u, strateškoj prodaji i financijskom partnerstvu kao različitim mogućim izlaznim strategijama. U kontekstu konsolidacije regionalnog tržišta, pitanje nije samo kako kompanija raste, nego i kako vlasnici i uprave razmišljaju o njezinoj budućnosti i mogućim promjenama vlasničke strukture.

Konferencija je zaključena razgovorom „Nasljednica vizije, autorica promjene“, u kojem je Eva Usmiani Capobianco, predsjednica Upravnog odbora JGL-a, govorila o izazovima generacijskog prijenosa poslovanja. U središtu razgovora bila je ravnoteža između očuvanja vrijednosti i tradicije kompanije koju je izgradila prethodna generacija te potrebe za vlastitim pristupom i promjenama.

Nakon završetka službenog programa, sudionici su nastavili druženje na ručku uz networking, čime je konferencija dobila i važnu neformalnu dimenziju. Upravo je povezivanje predstavnika različitih sektora i razmjena iskustava bilo jedno od važnih obilježja cijelog događanja.

Konferencija Change Makers u Zagrebu pokazala je da se suvremeno korporativno upravljanje više ne može promatrati isključivo kroz financijske rezultate i klasične modele upravljanja.

Pitanja liderstva, odgovornosti, tehnologije, održivosti, regulative, kapitala, organizacijske kulture i međugeneracijskog prijenosa poslovanja sve su snažnije međusobno povezana. Kroz različite formate i iskustva govornika, događanje je ponudilo prostor za raspravu o tome kako poslovne organizacije mogu razvijati otpornost, prilagodljivost i odgovorno vodstvo u razdoblju ubrzanih promjena.

Time je konferencija Change Makers otvorila prostor za razmjenu znanja, umrežavanje i otkrivanje strategija za održiv rast, inovacije i odgovorno vođenje u dinamičnom poslovnom svijetu.

Više informacija možete pronaći na zvaničnoj stranici organizatora.